Razlika između verzija stranice "Mehkušci"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
nema izvora ni za jedno ni za drugo
Red 34:
 
== Građa mehkušaca ==
SUz iznimkomiznimku [[Monoplacophora]] i u naznakama [[mnogoljušturaši|mnogoljušturaša]], tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. [[puževi|puževa]] simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim [[koža|kožnatim]] plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku [[ljuštura|ljušturu]] koja štiti i podržava tijelo. Kod [[puževi|puževa]] ljuštura ("kućica") je neparna, a kod [[školjke|školjaka]] gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od [[kalcijum kalcij-karbonat|kalcijevog karbonata]]a i [[protein]]a i čine svojevrsni [[vanjski skelet]]. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod [[goli puževi|puževa golaća]].
 
Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, [[probaviloprobavni trakt|probavilaprobavnog trakta]], plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, [[oko|oči]] i [[ticalopipak|ticalapipke]]. U probavnoj vrećici imaju [[crijevo|crijeva]], [[jetra|jetru]], [[bubrezi|bubrege]] i [[spolni organi|spolne organe]]. PlaštImaju plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, [[škrge]] kod vodenih a [[pluća]] kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.
S iznimkom [[Monoplacophora]] i u naznakama [[mnogoljušturaši|mnogoljušturaša]], tijela mehkušaca su nesegmentirana, građena bilateralno simetrično (kod npr. [[puževi|puževa]] simetrija može biti sekundarno poremećena) i bez ikakvog unutarnjeg potpornja. Obavijeno je mekim [[koža|kožnatim]] plaštom koji kod većine vrsta izlučuje tvrdu vanjsku [[ljuštura|ljušturu]] koja štiti i podržava tijelo. Kod [[puževi|puževa]] ljuštura ("kućica") je neparna, a kod [[školjke|školjaka]] gotovo uvijek parna. Ljušture su građene od [[kalcijum karbonat|kalcijevog karbonata]] i [[protein]]a i čine svojevrsni [[vanjski skelet]]. Kod nekih grupa ljuštura zakržlja ili čak potpuno nestane, kao kod [[goli puževi|puževa golaća]].
 
Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para [[ganglije|ganglijskih]] čvorova sa [[živac|živčanim]] tracima koji su povezani s osjetilnim organima.<ref name="Haszprunar2001MolluscsInEncOfLifeSci">{{navedi knjigo |chapter=Mollusca (Molluscs) |last=Haszprunar |first=G. |title=Encyclopedia of Life Sciences |year=2001 |publisher=John Wiley & Sons, Ltd. |doi=10.1038/npg.els.0001598}}</ref><ref name="PonderWinstonLindberg">{{navedi knjigo| editor=Ponder|editor2= Winston F. |editor3=Lindberg, David R. |year=2008 |title=Phylogeny and Evolution of the Mollusca |location=Berkeley |publisher=University of California Press| page=481 |isbn=978-0-520-25092-5}}</ref><ref name="InvZoo"/><ref name="Healy2001MolluscaInvertebrateZoology"/> vendar novejša spoznanja kažejo, da je med njima dovolj razlik za ločevanje.
Tijelo im se sastoji od četiri dijela: glave, [[probavilo|probavila]], plašta i stopala. Na glavi mehkušci imaju usta, [[oko|oči]] i [[ticalo|ticala]]. U probavnoj vrećici imaju [[crijevo|crijeva]], [[jetra|jetru]], [[bubrezi|bubrege]] i [[spolni organi|spolne organe]]. Plašt koji djelomično ili potpuno obavija tijelo i stvara plaštenu šupljinu u kojoj se nalaze dišni organi, [[škrge]] kod vodenih a [[pluća]] kod suhozemnih mehkušaca. S donje strane tijelo se proširuje u neparnu mišićnu tvorevinu, stopalo. Srce je na leđnoj strani i ima jednu klijetku, i jednu ili dvije pretklijetke, a u ustima imaju čeljusti ili nazubljenu pločicu.
 
<center>
Nervni sistem je različit, ali svi imaju 3 para [[ganglije|ganglijskih]] čvorova sa [[živac|živčanim]] tracima koji su povezani s osjetilnim organima.
{| class="wikitable" style=background:#F0FFFF
|-
! style="width:120px; background:#E0FFFF"| Razred
! style="width:120px; background:#E0FFFF"| Slika
! style="width:340px; background:#E0FFFF"| Značaj/Predstavnici
! style="width:110px; background:#E0FFFF"| Broj [[vrsta]]<ref name="Haszprunar2001MolluscsInEncOfLifeSci"/>
! style="width:110px; background:#E0FFFF"| [[Staništa]]
|-
| [[Puževi]] (Gastropoda) || [[Slika:Snail-WA edit02.jpg|center|140x110px|''Cepaea hortensis]]'' || Ljuštura je jednodijelna i ima oblik uvojite kućice. Morski puževi žive na dnu, a samo je nekoliko vrsta [[pelagijal | pelagijskih]]. Većina se hrani algama ili organskim sedimentom, neke su grabežljive. Puževi su jedina grupa mehkušaca na kopnu.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} '''Predstavnici:''' [[morski leptir]], [[morsko uho]], [[morski zečevi]], [[gološkrgaši]] || style="text-align:center;"| 70.000 || Morska, slatkovodnia, kopnena
|- style="background:#E0FFFF"
| [[Školjke]] ([[Bivalvia]]) || [[Slika:Tridacna sp by Ewa Barska.jpg|center|140x110px|Tridacna sp.]] || Ljuštura je dvodelna. Neke vrste polako se kreću morskim dnom, druge (poput kamenica) trajno su vezane uz dno. Glava nije razvijena, umesto rila imaju velike i sofisticirane [[škrge]] koje djeluju kao respirator i kao struktura za hvatanje fragmenata hrane i mikroba.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} '''Predstavnici:''' [[ostriga|ostrige]], [[klapavice]] || style="text-align:center;"| 20.000 || Morska, sladkovodna; neke vrste i na dubinama preko 5.000 m
|-
| [[Glavonošci]] ([[Cephalopoda]]) || [[Slika:Caribbean reef squid.jpg|center|140x110px|Sepioteuthis sepioidea]] ||Ljuštura je uglavnom zakržljala. Na glavi imaju dobro razvijen [[mozak]] i [[čulo|čulne organe]], pipke sa lovkama i jake čeljusti u ustima. Mogu se kretati vrlo brzo i fleksibilno uz pomoć mišićave šupljine koja djeluje na istom principu kao i [[mlazni motor]]. Neki glavonožci, poput [[velelignje|velelignji]], dostižu izvanredne tijelesne dimenzije.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=149}}<ref>Značajna je kefalizacija, tj. okupljanje [[čula]] na glavi blizu mozga (osobito kod lignji i hobotnica).{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=146}}<br>'''Predstavnici:''' [[nautilus]], [[sipe]], [[hobotnice]], [[lignje]] || style="text-align:center;"| 900 || Morska, većina u pelagijalu, hobotnice uglavnom blizu morskega dna
|- style="background:#E0FFFF"
| Oklopnici ([[Polyplacophora]]) || [[Slika:Tonicella-lineata.jpg|center|140x110px|Tonicella lineata]] || Oni su ovalnog oblika i dugački i do nekoliko centimetara; žive u moru. Na poleđini imaju ljusku od osam pločica koje se preklapaju. <ref name="PMS">{{cite web |url= http://www2.pms-lj.si/razstave/mehkuzci/mollusca.html|title=Mehkušci (mollusca) |accessdate=November 30, 2014}}</ref> Glava je slabo razvijena, čulne lovke i oči nisu razvijene, nemaju rilo . Nervni sistem im je vrlo jednostavan, bez [[ganglija]]. Večina se prehranjuje z algami.{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=124}}<br>'''Predstavnici:''' [[Maslinasti oklopnik]], [[Čekinjasti oklopnik]] || style="text-align:center;"| 1.000 ||Stjenoviti i kameniti pojas i morsko dno
|-
|[[Slonovi zupci]] ([[Scaphopoda]]) || [[Slika:Antalis vulgaris.jpg|center|140x110px|Antalis vulgaris]] ||Ljuštura je izdužena i stožasta, s glavenim i nožnim ispupčenjem sa šireg kraja. Hrane se sedimentom, ljepljivim strukturama, nalik na pipke.{{sfn|Introduction to the Biology of Marine Life|2012|p=147}} || style="text-align:center;"| 500 ||Morske, zakopani u sediment; 6.000–7.000 m
|- style="background:#E0FFFF"
| [[Solenogastres]] || [[Slika:Epimenia verrucosa.jpg|center|140x110px|Epimenia verrucosa]] || Crvolike životinje, naizgled slične mehkušcima klase Caudofoveata, ali se razlikuju u mnogim detaljima; plašt izlučuje nekoliko pojedinačnih slojeva mineraliziranih bodlji ili ljuskica; kreću se uz pomoć treperećeg svjetla; [[mesojedi]] su i [[spol|dvospolni]] .{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=121}} || style="text-align:center;"| 200 ||Morsko dno, 200–3.000 m
|-
| [[Caudofoveata]] || [[Slika:Falcidens.png|center|140x110px|Falcidens sp.]] || Crvolike životinje beez ljušture, dužine od 2 mm do 14 cm, plašt lluči [[hitin]]sku [[kutikula|kutikulu]]; bez nogu su, zato se kreću z ritmičnim grčenjem tijela; nedostaju brojna obilježja i strukture mehkušaca.{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=120}} || style="text-align:center;"| 120 || Morsko dno, uglavnom pukotine u mehkom sedimentu, dubina 200–3.000 m
|- style="background:#E0FFFF"
| [[Monoplacophora]] || [[Slika:Helcionopsis striata.jpg|center|140x110px|Helcionopsis sp.]] || Srazmjerno manju mehkušci (od 3 mm do 3 cm) s strehastom ljušturom, glava i njene strukture (osim strugača) slično slabo razvijeni kao u kičmenjaka. Hrane se organskim sedimentom; imaju odvojene spolove (gonohoristi).{{sfn|The Invertebrates: A Synthesis|2001|p=123}} || style="text-align:center;"| 31 ||Morsko dno, 1.800–7.000 m; jedna vrsta na oko 200 m
|-
| [[Rostroconchia]] † || [[Slika:Technophorus sharpei.svg|center|140x110px|Technophorus sharpei]] || Fosilni; vjerovatni preci školjki || style="text-align:center;"| [[izumiranje|Izumrli]] || Morska
|- style="background:#E0FFFF"
| [[Helcionelloida]] † || [[Slika:Latouchella costata.JPG|center|140x110px|''[[Latouchella costata]]'']] || Fosilni; organizmi slični puževima|| style="text-align:center;"|Izumrli || Morska
|}
</center>
 
== Razmnožavanje i razvoj mehkušaca ==