Razlika između verzija stranice "Kulin ban"

'''Kulin ban''' je bio bosanski ban koji je vladao [[Bosna u srednjem vijeku|Bosnom]] od [[1180]]. do [[1204]]. godine. Poznat je po [[Povelja Kulina bana|svojoj povelji]]. Bio je jako značajan vladar. Za vrijeme njegove vladavine Bosna doživljava razvoj. Ostao je jako upamćen u narodu, pa tako postoji izreka ''Od Kulina bana i dobrijeh dana''. Prvo je vladao kao [[vazal]] Bizanta a zatim kao vazal Ugarske, ali je zbog unutrašnjih sukoba u Ugarskoj, Kulin bio vazal u očima Ugarske, ali vazalstvo prema Ugarskoj u to vrijeme nije postojalo.<ref>Malcolm, Noel (1. listopada 1996) Bosna. Kratka povijest. London: New York University Press. str. 364.</ref>

Porijeklo bana Kulina nije sigurno. Neki izvori{{izvor}} navode da je ban Kulin bio sin bana Borića, ali za to je mala mogućnost. Ali je Kulin sigurno bio u srodstvu sa banom Borićem. Moguće je da je Kulin rođen u današnjoj [[Slavonija|Slavoniji]]. Na vlast je postavljen već oko [[1172.]] godine od strane [[Bizant]]a, ali je nakon smrti Manuela I Komina (sebe nazivao carem Bosne)<ref name="Imamović">Mustafa Imamović, ''Historija Bošnjaka.''</ref>

Papin izaslanika uz pratnju dubrovačkog arhiđeakona Marina, stigao je u Bosnu početkom aprila [[1203.]] godine. Odmah je na Bilinom polju ''pored rijeke'' održao sabor sa ''starješinama krstjana'' banom Kulinom, njegovim časnicima i narodom. Ispitivanjem starješina ustanovio je da su njihova vjerovanja ''iskrivljena''. Zato je od starješina zatraženo da se odreknu bitnih tačaka svog učenja. Oni su na to pristali i već [[8. april]]aaprila 1203. potpisali akt o odbacivanju eretičkog učenja. Akt je potpisao i sam ban Kulin i arhiđakon Marin. Kazamaris je tako obavio posao kako mu je naredio papa, pa se zatim zaputio u Ugarsku.<ref name="Imamović" />

Pretpostavlja se da je bio blizak srodnik [[ban Borić|bana Borića]].<ref name="Klaić">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=jDyOTN3gCYGr4QapiNXkCg&ct=result&id=fm5pAAAAMAAJ&dq=Kulin+sin+bana+Bori%C4%87a&q=%22ban+Kulin+bio+ne+samo+nasljednik%2C+nego+mo%C5%BEda+i+sin%2C+a+svakako+bli%C5%BEi+ro%C4%91ak+bana+Bori%C4%87a%22 ''Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g.'']; "Grafički zavod Hrvatske", [[1989]].</ref> Njegova sestra bila je supruga zahumskog kneza [[Miroslav]]a, brata raškog velikog župana [[Stefan Nemanja|Stefana Nemanje]].<ref name="Klaić1">[[Nada Klaić|Klaić, Nada]]: [http://books.google.com/books?ei=y1OOTL2-Bo2X4gbR7rSCCg&ct=result&id=3M0KAAAAIAAJ&dq=sestra+Kulina+bana&q=%22Kulin+je+svoju+sestru+dao+knezu+Miroslavu+za+%C5%BEenu%22 ''Povijest Hrvata u srednjem vijeku'']; "Globus", [[1990]].</ref> Njegova supruga bila je [[banica Vojslava]], a sin [[ban Stjepan]].<ref>[[Dominik Mandić|Mandić, Dominik]]: [http://books.google.com/books?ei=OUaNTK6lLZOG4Qai2Iy6Cg&ct=result&id=hWgkJQOL578C&dq=%C5%BEena+bana+Kulina&q=%22%C5%BEena+bila+%22 ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića'': "Bosna i Hercegovina: sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine"], "Ziral", [[1978]].</ref> Ban je imao još jednog sina kojeg je sa sobom poveo Ivan de Kazamaris sa još dvojicom bosanskih krstjana Ljubinom i Bragetom. Oni su sa Kulinovim sinom položili zakletvu pred kaločkim nadbiskupom i ponovili obećanje da će se pridržavati svih obaveza. Ukoliko bi ban svjedno podržavao i štitio heretike, bio bi dužan platiti 1000 maraka srebra, koju bi podjelili rimska kurija i kraljeva blagajna.

''Vidi: [[{{Glavni|Povelja Kulina bana]]''}}

Iz njegovog vremena sačuvan je prvi pismeni dokaz postojanja narodnog bosanskog jezika. Radi se o [[Povelja Kulina bana|Povelji Kulina bana]], napisanoj [[29. august]]aaugusta [[1189]].

Natpis se odnosi na jednu crkvu, koju je ban Kulin sazidao u kučevskom Zagorju i na nju i na Podgorje Sljepčić pade ili nade – kako piše – grom, te ju ban vjerovatno iznova sazidao i postavio svoj obraz nad pragom. Pod tim obrazom valjda nije baš nužno razumijevati portret banov, nego samu ploču, koju opisujemo, jer u staro vrijeme nazivala se svaka slika ili skulptura pa i natpis obrazom. Natpis završuje željom, da Bog da zdravlje banu i banici, te iz njega doznajemo da se Kulinova žena zvala Vojslava. Vrijeme kada je načinjen ovaj natpis, može se utvrditi prilično tačno. Poznato je, da je ban Kulin sa ostalom vlastelom svojom tek [[8. april]]aaprila [[1203]]. na zboru u Boljinom polju na Bosni prešao na katoličku vjeru, a do tada ''bijaše pristaša bosanske crkve'', bogumilske, a kao Bogumil nije mogao da gradi crkve. S toga ovaj natpis, koji se odnosi na gradnju Kulinove crkve, stavlja se u razdoblje od godine 1203. do kraja godine 1204, kad se Kulin zadnji put spominje. Kulinovu suprgu nalazimo u tom natpisu prvi put spomenutu pod imenom Vojslava.<ref name="Kulinova ploča" />