Razlika između verzija stranice "Srbija"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 77:
=== Moderno doba ===
Teritorija Srbije je predmet međunarodnog neslaganja. Zvanični stav Srbije, koji se poziva na Ustav prihvaćen u novembru 2007. godine kao i [[Rezolucija Ujedinjenih naroda 1244|Rezoluciju Ujedinjenih naroda broj 1244]] je da Srbija u svom sastavu ima [[Vojvodina|Autonomnu pokrajinu Vojvodina]], [[Centralna Srbija|centralnu ili užu Srbiju]] i [[Autonomnu pokrajina Kosovo i Metohija|Autonomnu pokrajinu Kosovo i Metohija]]. [[Kosovo]], koje je od [[NATO napad na SRJ|1999. godine]] po administrativnom kontrolom [[UN|Ujedinjenih nacija]], jednostrano je proglasilo nezavisnost [[17. februar]]a [[2008|2008.]] [[godina|godine]].
== Simboli ==
Line 97 ⟶ 96:
== Geografija ==
{{Glavni|Općine i naselja u Srbiji|Klima Srbije|Vode Srbije}}
=== Reljef ===
Srbiju čine tri velike zemljopisne cjeline: [[Panonska nizija]], [[Brdo|brdoviti]] predjeli s nižim planinama i nizinskim proširenjima, te planinsko područje.
Panonska nizina zauzima 29% teritorija, a u njoj prevladavaju nizine s aluvijalnim naplavinama uz vodene tokove i praporne visoravni, te dva brdovita uzvišenja: [[Fruška gora]] (538 m) i [[Vršačka planina|Vršačke planine]] (639 m).[[Datoteka:Serbien topo.png|mini|242x242piksel|Topografska karta Srbije]]
Južno od Save i Dunava prevladava brdovito područje s visinama do 500 m i niže planinsko područje s visinama do 1000 m. To područje zauzima oko dvije trećine površine Srbije. U tom području nizija ima tek uz Posavinu, Pomoravlju i dijelu Timočke krajine.
Line 108 ⟶ 107:
=== Vode ===
Rijeke Srbije najvećim dijelom pripadaju Crnom moru, a sve vode tog toka okuplja [[Dunav]]. Vode s većeg dijela metohijskog područja pripadaju Jadranskom slivu, a krajnji jugoistočni dijelovi Egejskom slivu. Tri su plovne rijeke u Srbiji: Dunav (588 km), Sava (206 km), Tisa (168 km), i dijelom Velika Morava. Ostale veće rijeke Srbije su: [[Zapadna Morava]] (308 km), [[Južna Morava]] (295 km), [[Ibar]] (272 km), [[Drina]] (220 km) i [[Timok]] (202 km). Najveće jezero u Srbiji, Đerdapsko jezero, nalazi se na granici s Rumunijom i ima površinu od 163 km<sup>2</sup> (ukupna površina jezera je 253 km <sup>2</sup>).
=== Klima ===
[[Klima Srbije]] pretežno je umjereno-kontinentalnog karaktera sa stepskim osobinama na [[Sjever|sjeveru]] u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Istok|istoku]] u Negotinskoj krajini. Na zaravnjenim dijelovima Staroga Vlaha u jugozapadnoj Srbiji i na najvišim [[Planina|planinama]] klima ima planinske karakteristike s kratkim svježim [[Ljeto|ljetima]] i oštrim dugim [[Zima|zimama]]. Poznato je da [[Sjenica]], na nadmorskoj visini od 1015 metara, ima prosječnu [[Temperatura|temperaturu]] [[Zrak|zraka]] u [[Januar|januaru]] −5,3 °C, a u [[Juli|julu]] tek 16,3 °C.
Srednje [[Januar|januarske]] temperature zraka u najvećem se dijelu kreću između 0 i −2 °C, u višim planinskim krajevima između −2 i −4 °C. Julske srednje temperature zraka veće su od 22 °C u Vojvodini i Pomoravlju te Negotinskoj krajini, a u planinskim krajevima i na visoravnima manje od 18 °C. Srednje godišnje temperaturne amplitude najveće su u Banatu i Negotinskoj krajini vise od 24 °C.
Pojedini dijelovi Srbije ubrajaju se u stepska područja. To su sjeveroistočni dijelovi Vojvodine gdje, naprimjer, u Kikindi padne samo 589 mm padavina, u Senti 569 mm godišnje. Srednje i južno Pomoravlje, čiji je predstavnik [[Niš]], ima 555 mm, a [[Leskovac]] 587 mm. Godišnji režim padavina ima dva maksimuma: primarni, u kasno proljeće i sekundarni, u kasnu jesen; zime i ljeta su sušni periodi. U Vojvodini i Pomoravlju snježni se pokrivač zadržava na tlu do 40 dana, u ostalim, višim dijelovima preko 40 dana, a na najvišim planinama preko 120 dana.
== Uprava ==
| |||