Razlika između verzija stranice "Daorsoi"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Daorson.jpg|mini|300px|Daorson, ostaci zidina u Ošanjićima kod Stoca, oko 3. vijeka p. n. e.]]
'''Daorsoi''' ili '''Daorson''' ({{jez-el|ΔΑΟΡΣΩΝ}}) bio je glavni grad [[Helenizam|heleniziranog]]<ref>The Art treasures of Bosnia and Herzegovina by Đuro Basler, Mirza Filipović, Sulejman Balić, 1987, page 28, "Only to the south of there, in the River Neretva basin, had the influence of Hellenism taken root, principally among the Illyrian Daorsi who occupied..."</ref><ref>Grčki utjecaj na istočnoj obali Jadrana: zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 24. do 26. rujna 1998. godine u Splitu by Nenad Cambi,{{ISBN|9531631549}},2002,page 432,"and the 3rd century BC when some of the indigenous tribes were fully hellenized..."</ref> [[Iliri|Ilirskog]] plemena Daorsa<ref>Henry A. Ormerod, ''Piracy in the Ancient World'', JHU Press, 1924, p. 184.</ref>, danas u selu [[Ošanjići]] povrh [[Stolac|Stoca]] (4–3. vijek p. n. e). [[Daorsi]] su bili [[Iliri|ilirsko]] pleme koje je živjelo od 300. do 50. godine prije nove ere u dolini rijeke [[Neretva|Neretve]] i ovdje izgradilo svoj megalitski grad. Danas se na pustom području nekadašnjeg grada Daorsona nalaze kamene ruševine, brojni spomenici.
 
Ostaci ovog nekad najjačeg grada u širem području nalaze se u Ošanjićima, blizu [[Stolac|Stoca]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Činile su ga tri cjeline.
 
=== Gradina (Utvrđenje-Akropola) ===
Središnje i najvažnije mjesto zauzima [[tvrđava]] – [[akropola]] koja je bila opasana "[[kiklop]]skim" zidinama od golemih kamenih blokova (sličan onima u [[Mikena|Mikeni]] u [[Stara Grčka|Grčkoj]]). U njoj su bili smješteni svi važniji upravni, javni i vjerski objekti. Odbrambeni zid koji se pruža od jugozapada prema sjeveroistoku bio je dug 65 metara, širok 4,2{{razmak}}m, a visok između 4,5 i 7,5 metara, imao je vrata i tornjeve na oba kraja.
Line 22 ⟶ 21:
== Literatura ==
* [[Alojz Benac]]-[[Đuro Basler]]-[[Borivoj Ćović]]-[[Esad Pašalić]]-[[Nada Miletić]]-[[Pavao Anđelić]] -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
* K. Hoermann i V. Radimsky, ''Ošanići kod Stoca'', GZM 1892. Sarajevo str. 40–46.
* Đuro Basler, ''Gradina na Ošanićima kod Stoca'', Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79–94.
* Zdravko Marić, ''Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890–1978)''. Hercegovina 9, Mostar 1995, str. 43–93 / Hercegovina 10, Mostar 1995, str. 7–33.
 
== Reference ==
<references />
* K. Hoermann i V. Radimsky, ''Ošanići kod Stoca'', GZM 1892. Sarajevo str. 40–46.
* Đuro Basler, ''Gradina na Ošanićima kod Stoca'', Naše starine III, Sarajevo, 1956. str. 79–94.
* Zdravko Marić, ''Rezultati istraživanja utvrđenog ilirskog grada kod Ošanića blizu Stoca (1890–1978)''. Hercegovina 9, Mostar 1995, str. 43–93 / Hercegovina 10, Mostar 1995, str. 7–33.
 
== Vanjski linkovi ==