Razlika između verzija stranice "Šumarstvo"
[nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 1:
[[Datoteka:Forstarbeiten in Österreich.JPG|thumb|250px|Primjer eksploatacije puma]]
'''Šumarstvo''' je istovremeno i nauka i praksa u uzgoju i iskorištavanju šumskih resursa i posenna grana [[privreda|privrede]]. Privredni značaj se ogleda u iskorištavanju
Obnovljivost i obnavljanje šumskih dobara, uvedeni su u šumarstvo prije više od sto godina, a u novije doba [[Ekologija|ekolozi]] posebno aktualiziraju značaj i povezanost šuma sa općim stanjem u životnom okolišu, uključujući i [[klima]]tsku ravnotežu.
Direktna ili posredna korist od šumskih ekosistema je opće dobro, tj.
== Historija==
Iako šume postoje oduvijek, permanentno su ih iskorištavali i pojedinci, organizirano šumarstvo, kao organizirana aktivnost imala je svoje historijske početke. Budući da su razni dijelovi Evrope, uključujući i [[BiH|Bosnu i Hercegovinu]] imali bitno raznolik historijski razvoj, šumarstvo nema ujednačenu historiju, jer je bitno vezano za lokalne i regionalne prilike i bogatstvo ili siromaštvo šumskih kompleksa i strukturi njihovih sastojina.
Kada je riječ o [[BiH|Bosni i Hercegovini]] i ostalim susjednim državama pod okupacijom Austrougarske vlasti, početak organizirane šumarske djelatnosti se veže za period vladavine carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]], od 27. jula [[1769]].
Šume na području Bosne i Hercegovine, Slovenije, Hrvatske i [[Slavonija|Slavonije]] bile vlasništvu ili upravljačkoj nadležnosti brojnih subjekata, a najbitnija su bil dva vida. Vojna krajina je posebna tvorevina direktno u nadležnosti cara i šume su tada bile praktično pod vojnom upravom, tj. državne, a isključiva im je namjena namirenje potreba krajišnika. Rasformiranjem Vojne krajine pola šuma ostaje državno a polovica se, otkupom servitutnih prava krajišnika, prevodi u posjed imovnih općina.
Red 17:
Tako stanje se održali sve do [[1929]]., kada država preuzima upravu nad šumama, bez obzira na vlasništvo.
Zakonom o eksproprijaciji [[1945]]., sve šume su oduzete veleposjednicima i
Od [[1991]]. svim državnim šumama upravljaju lokaln općinka preduzeća, od kojih je u [[BiH]] najrazgranatiju mrežu imao "[[ŠIPAD]]" a.d., osnovan još za vrijeme austrougarske vladavine.
|