Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"

Već prve godine nakon ulaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu Glasinačka visoravan postaje predmet slučajnih nalaza i amaterskih istraživanja pojedinaca. Poručnik Johan Leksa<ref>{{Cite journal|last=|first=|date=|title=Glasinac-1|url=http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf|journal=BIHERIT|doi=|access-date=}}</ref>, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-[[Rogatica]], otvorio je prve tumule na visoravni (lokalitet Glasinačko polje-[[Bjelosavljevići]]) i tom prilikom je u jednom [[Tumuli|tumulu]] iz grupe kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena ''bronzana glasinačka kultna kolica'' koje "vuku" dvije ptice. <ref name="Glasinačka kultura"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-1.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u [[Beč]]u, postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.

Nalazi iz Mramorca u jaseničkom kraju, koje je Milutin Garašanin obradio 1949., inicirali su istraživanje prekodrinske glasinačke kulture starijeg željeznog doba, lokaliteta u zapadnoj Srbiji (Ražani i Kriva Reka). Kasnija otkrića monumentalnih grobova u Atenici, Pilatovićima i [[Novi Pazar|Novom Pazaru]], i obrada materijala pronađenog u njima, samo su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente. iOva saznanja su osvijetlila njen kulturni i narodni razvoj duboko na području istočno od [[Drina|Drine]]. Istraživanja su nastavljena na [[Kosovo|Kosovu]] (Romaja i Pećka Banja), Pešteru i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Pljevlja]] i monumentalni grob Lisje polje kod [[Ivangrad]]a).<ref name="Mesih.Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> [[Gradina|Naselja (gradine)]] smještena su na vrhovima brda i sličnim mjestima pogodnim za odbranu, a štićena su i kamenim bedemima. [[Tumuli]] su pretežno koncentrirani oko gradina u nekropole ili manja groblja, ali ih ima i daleko od naselja. Podizani su od zemlje, kombinacije zemlje i kamena, a najčešće od samog kamena. Dimenzije su im različite: prosječno su prečnika od 8 do 10 m, a za razliku od srednje Evrope gdje su karakteristični ravni grobovi, ovi su visoki oko 1 m, ali ima i većih. U nekima je nađen samo po jedan grob, većinom ih ima više, a nisu rijetki veći tumuli koji su služili kao porodična ili rodovska groblja sa po 2000 pokojnika, pa i više.

* Glasinac I. - rano bronzano razdoblje ili [[Teorija autohtonosti geneze Ilira|pred ilirski period]] (1800. – 1500. prp. Krn.e.)

* Glasinac II (A, B). - srednje bronzano razdoblje ili proto ilirski period (1450. – 1300. prp. Krn.e.)

* Glasinac III (A, B1, B2, C1, C2, D). - kasno bronzano razdoblje ili rano ilirski period (1300. – 800. prp. Krn.e.) <ref name="Glasinačka"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-3.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Glasinac u neo-enolitu i bronzanom dobu |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>

* Glasinac IVa (800-725), IVb (725-625), IVc-1 (625-550), IVc-2(550-500). – [[Halštatska kultura|halštatsko razdoblje]] (800. – 500. prp. Krn.e.)

* Glasinac Va (500/475-350), Vb (350-300). – [[Željezno doba|latensko razdoblje]] (500. – 200. prp. Krn.e.)