Razlika između verzija stranice "Johannes Kepler"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Rad prije Brachea: +img |
m zamjena ik using AWB |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija
| ime = Johannes Kepler
|
| veličina_slike =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1572|12|27}}
▲|tekst uz sliku =Johanes Kepler, jedan od najznačajnijih astronoma 17. vijeka
| mjesto_rođenja = Weil der StadtNjemačka
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1630|11|15|1572|12|27}}
| mjesto_smrti = Regensburg, Njemačka
|
|
|
| godine_aktivnosti =
|
| značajna_djela =
}}
'''Johannes Kepler''' (27. decembar [[1571]]. - 15. novembar [[1630]].), njemački [[astronomija|astronom]], [[matematika|matematičar]] i [[astrologija|astrolog]].
== Djetinjstvo ==
Line 49 ⟶ 46:
Kad je Kepler završio rukopis "Kosmičke misterije", dobio je dva mjeseca godišnjeg odmora da u Württembergu osigura objavljivanje. Time se bavi njegov profesor Mestlin, koji piše oduševljenu recenziju senatu univerziteta i nadgleda štampanje.
Za to vrijeme Kepler uvjerava Fridricha, kneza od [[Würtemberg]]a, da se napravi pehar po njegovom kosmičkom modelu. Razni majstori bi trebali izraditi razne dijelove da se tajna pehara ne bi otkrila. Znaci planeta bi se izradili od dragog kamenja: [[Saturn (planet)|Saturn]] od [[dijamant|dijamanata]], [[Mjesec (satelit)|Mjesec]] od bisera, itd. Svaka sfera bi sadržavala drugo piće, koje bi skrivenim cijevima stizalo do česmi. [[Sunce]] bi sadržavalo aqua-vitu, [[Merkur (planeta)|Merkur]] brandy, Mjesec vodu itd.
Knez mu je naložio da napravi model od [[bakar|bakra]], ukoliko mu se svidi dobit će sredstva da ga napravi od [[srebro|srebra]]. Kepler nije imao novca za bakar pa ga je izradio od [[papir]]a raznih boja, ali znatno većeg nego što je trebao biti. Knezu se svidjelo, ali majstori tako nešto nisu mogli napraviti. Čak ni izmijenjeni model, bez pića, koji je Kepler opet napravio od papira. Umjesto dva, Kepler je ostao šest mjeseci, i vratio se neobavljena posla. Posao se vukao još godinama; Kepler je poslije nekog vremena napisao izvještaj i napustio rad na peharu. Šest mjeseci kasnije ponudio je model [[Sunčev sistem|Sunčevog sistema]] i počeo se njime intenzivno baviti.
Line 55 ⟶ 52:
== Školovanje kod Brachea ==
Proučavajući dalje svoje ideje o tijelima i kuglama zapazio je da je Kopernik drugačije tretirao slučaj Zemlje od drugih planeta. To je potaklo Keplera, jer ako je Kopernik ovdje pogriješio i ako bi se [[Zemlja (planet)|Zemlja]] tretirala na isti način kao i svi drugi [[planet]]i, njegova bi se neobična teorija mogla bolje uskladiti s eksperimentom. Zato se Kepler dao na određivanje tačne putanje Zemlje. Za ovo su mu bila potrebna najtačnija posmatranja, pa je odlučio zamoliti [[Tycho Brache|Tycha Brachea]] da mu ustupi svoje knjige s mjerenjima.
Velika udaljenost od [[Graz]]a, gdje je Kepler živio, do [[Danska|Danske]] možda bi ga spriječila da otputuje Tychu, ali Tycho se posvađao s mnogim ljudima u Danskoj i bojeći se da mu ne uzmu njegove instrumente napustio je Dansku [[1597]]. godine i naselio se u [[Češka|Češkoj]] pred kraj XVI. vijeka. Kepler je u međuvremenu pobjegao iz Graza zbog religioznih progona i došao u [[Prag]] u 4. februara [[1600]]. godine. Tako je Kepler mogao kontaktirati Tycha. Ali Tycho nije želio Kepleru ustupiti mjerenja, nego je zahtjevao da mu se Kepler pridruži kao asistent i s njim provodi mjerenja.
Pošto je Bracheov stariji asistent Longomontanus imao problema sa [[Mars (planet)|Marsom]], njega dobija ambiciozni Kepler. Ovaj izjavljuje da će odrediti parametre putanje za osam dana (čak su pale oklade). Posao je trajao šest godina. Sretna je okolnost što Kepler počinje sa Marsom, jer je on, ukupno gledano, najpogodniji za otkriće eliptičnosti.
Line 84 ⟶ 81:
[[Datoteka:Kepler-solar-system-1.png|mini|200p|Keplerov model sunčevog sistema]]
Da protumači zašto planeti kruže oko Sunca, postavio je hipotezu ''da Sunce zrači neku vrstu "uticaja", a zračenje bi bilo slično djelovanju točka. Zbog okretanja Sunca nešto pritišće planete, gurajući ih oko gotovo kružnih staza.'' Zato je Kepler vjerovao da su uzroci kretanja planeta sile koje djeluju pod pravim uglom na smjer od Sunca do planeta.
Line 96 ⟶ 92:
Još jedna Keplerova zamisao je bila da period obilaska [[Merkur (planet)|Merkura]] oko Sunca mora biti u istoj relaciji s iznosom rotacije Sunca, kao period obilaska Mjeseca oko Zemlje, kao iznos rotacije Zemlje. Ovo znači da bi se Sunce trebalo jedan put okrenuti oko svoje osi za oko 1/27 dio perioda rotacije Merkura, koji iznosi oko 88 dana; prema tome, Sunce bi se dakle jedanput okrenulo oko svoje osi rotacije za oko 3 dana. [[Galileo Galilej|Galilejevo]] otkriće Sunčevih pjegi dovelo je do prvog određivanja rotacije Sunca, a ono je neposredno pokazalo da je ovo neobično shvaćanje bilo vrlo daleko od realnog.
Kepler također nikada nije napustio ideju o kocki, tetraedru itd., jer je razvio jednu novu teoriju, koja se očito mnogo bolje slagala s činjenicama. Smatrao je da planete emitiraju neku vrstu harmonije analogne muzičkim tonovima, gdje bi jačina tona bila proporcionalna brzini planeta. Upotrebljavajući poznatu veličinu putanja planeta, njihovih ekscentriciteta i njihovih perioda, on je dobio sistem tonova.
Planete Merkur i Mars imaju prilično veliko područje tonova, jer su njihovi ekscentriciteti relativno veliki. Ovo znači da oni imaju relativno velike promjene svojih udaljenosti od Sunca, i zato, prema Kepleru, velike promjene u svojim brzinama i emisijama tonova. S druge strane, [[Venera (planeta)|Venera]] ima vrlo mali ekscentricitet, pa se vrlo malo mijenja njena udaljenost od Sunca. Zato Venera emitira isti ton. Naravno, nije bilo slučaja da su se izračunati tonovi precizno slagali u frekvenciji s muzičkim tonovima koji su ovdje prikazani. Može li ovo dolaziti od greške posmatranja? Danas smatramo da su dobiveni tonovi tačno takvi kakvi bi trebali biti na prikladno tempiranoj skali i da zatim iz ovih unesemo maksimalne i minimalne udaljenosti planeta od Sunca. Slaganje rezultata sa posmatranjima je zapanjujuće dobro, posebno zato što ideja nema nikakve fizičke podloge niti značaja.
Line 121 ⟶ 117:
{{Commonscat}}
[[Kategorija:Njemački astronomi]]
[[Kategorija:Biografije, Weil der Stadt]]
[[Kategorija:Rođeni 1572.]]
[[Kategorija:Umrli 1630.]]
| |||