Razlika između verzija stranice "Mustafa Kemal Atatürk"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 22:
 
U ratu s Grcima ([[1919]]-[[1922]])<ref name="Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org">[http://www.ataturksociety.org/speech_details.asp?id=71 ''Gazi Mustafa Kemal Pasa (Atatürk) and an American Journalist - ataturksociety.org'']; pristupljeno: 10. 11. 2013</ref> odnosi pobjedu, izbacuje Grke iz [[Mala Azija|Male Azije]] i time sprečava izvršenje nepovoljnog [[Mirovni ugovor u Sèvresu|mirovnog ugovora]] iz [[Sèvres]]a koji je Grčkoj prepuštao i dijelove Male Azije. Nakon što je otklonio grčku prijetnju, Atatürk se okrenuo ka unutrašnjoj prijetnji - zbacio je sultana [[Mehmed VI|Mehmeda VI]] s vlasti 1922, te je sultanat ukinut iste godine. [[1923]]. godine, na zasjedanju Velike narodne skupštine, Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal proglašen je za njenog prvog predsjednika. Skupština mu je tada dala naziv ''Gazi'' ("Pobjednik"). Kasnije, [[1934]]. godine, Velika narodna skupština daje mu naziv ''Atatürk'' ("Otac Turaka")<ref name="hrt.hr/na današnji dan">[http://www.hrt.hr/index.php?id=nadanasnjidan&tx_ttnews%5Btt_news%5D=32377&cHash=50565aa392 ''hrt.hr/na današnji dan'']; pristupljeno: 10. 11. 2013.</ref> u znak zahvale za sve ono što je učinio za turski narod. 1923. godine Atatürk osniva Narodnu partiju, čiji je i idejni vođa (1924. preimenovana je u Republikansku narodnu partiju). Ostao je predsjednik stranke do kraja svog života.
[[Datoteka:Alexander I of Yugoslavia and Mustafa Kemal in 1933.jpg|mini|desno|200px|Kralj [[Aleksandar, kralj Jugoslavije|Aleksandar od Jugoslavije]] i Mustafa Kemal Ataturk, prvi predsjednik [[Republika Turska|Republike Turske]], 1933. godine.]]
 
Godine [[1923]], nakon što je proglasio Republiku Tursku i sebe za predsjednika, poveo je državu kroz velike reforme. Između ostalog, ukinuo je mnoge religiozne dužnosti, uveo [[latinica|latinicu]] umjesto dotadašnjeg [[arapsko pismo|arapskog pisma]] i zakonom propisao da svaka osoba mora imati prezime. Progresivne reforme iz korijena su promijenile lik države i pretvorile je u modernu zemlju. Između ostalog, proklamirana je jednakost svih građana, provedena je agrarna reforma, ukinut je [[halifat]], sistem vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik [[Muhammed]]a a. s, koji se isključivo bira između najpobožnijih i najobrazovanijih ljudi (halife su imale svjetovnu i vjersku vlast u prvim državama koje su stvorili Arapi poslije Muhammedove a. s. smrti; od [[16. vijek]]a do 1924. titulu halife nosili su turski sultani), stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo umjesto islamskih zakona ([[1926]]), izvršena je reforma [[kalendar]]a, [[jezik]]a i pravopisa, odvojena je [[vjera]] od [[država|države]] tako što je [[1928]]. iz [[Ustav Republike Turske|ustava]] uklonjen dio koji je [[islam]] deklarirao kao državnu religiju, zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže, data je ravnopravnost i izborno pravo ženama ([[1934]]) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro.