Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 11:
 
Od kraja 19. vijeka istraživanja organizira [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Istraživanja su provedena u periodu od 1886-97. godine, najprije na Glasinačkom polju, a kasnije su proširena do [[Prača|Prače]] i [[Drina|Drine]], pa je arheološki pojam Glasinac (glasinačko područje) znatno širi od geografskog. Evidentirano je oko 50 [[Gradine na Glasincu|prahistorijskih gradina]] i više od 1200 tumula (grobnih humaka) od kojih je veći dio istražen. Istraživanja su vodili [[Ćiro Truhelka]], Р. Stratimirović, [[Vejsil Ćurčić]] i najviše F. Fiala, a u novije vrijeme [[Borivoj Čović]], Branko Govedarica i Milica Kosorić.
 
Ostala nalazišta u Bosni I Hercegovini: Borajni kod [[Čajniče|Čajniča]], Štrpci kod [[Rudo]]g, Ždrijelo kod [[Goražde|Goražda]], Gubavica kod [[Mostar]]a, Mazlumi kod [[Gacko|Gacka]], Mosko i Plana kod [[Bileća]], Ljubomir kod [[Trebinje|Trebinja]] i Radimlja i Vidoštak kod [[Stolac|Stoca]].<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Glasinačka kultura |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
Nalazi iz Mramorca u jaseničkom kraju, koje je Milutin Garašanin obradio 1949, inicirali su istraživanje prekodrinske glasinačke kulture starijeg željeznog doba, lokaliteta u zapadnoj Srbiji (Ražani i Kriva Reka). Kasnija otkrića monumentalnih grobova u Atenici, Pilatovićima i [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i obrada materijala pronađenog u njima samo su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente i osvijetlila njen kulturni i narodni razvoj duboko na području istočno od [[Drina|Drine]]. Istraživanja su nastavljena na [[Kosovo|Kosovu]] (Romaja i Pećka Banja), Pešteru i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Pljevlja]] i monumentalni grob Lisje polje kod [[Ivangrad]]a).<ref name="Mesih.Ilirike">{{Cite web |url=https://books.google.ba/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA951&lpg=PA951&dq=bistuae+vetus++bistuae+nova+mesihovi%C4%87&source=bl&ots=2Uh3IcTyUT&sig=OzJ1JXbDoCCvyNl522rGOskO0Oo&hl=bs&sa=X&ved=0ahUKEwjp6qyyofXTAhUH2ywKHTtrBsEQ6AEIIDAA#v=onepage&q=bistuae%20vetus%20%20bistuae%20nova%20mesihovi%C4%87&f=false|title= Salmedin Mesihović , ILIRIKE |work= Autorsko izdanje, Sarajevo, 2014 |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref> [[Gradina|Naselja (gradine)]] smještena su na vrhovima brda i sličnim mjestima pogodnim za odbranu, a štićena su i kamenim bedemima. [[Tumuli]] su pretežno koncentrirani oko gradina u nekropole ili manja groblja, ali ih ima i daleko od naselja. Podizani su od zemlje, kombinacije zemlje i kamena, a najčešće od samog kamena. Dimenzije su im različite: prosječno su prečnika od 8 do 10 m, a za razliku od srednje Evrope gdje su karakteristični ravni grobovi, ovi su visoki oko 1 m, ali ima i većih. U nekima je nađen samo po jedan grob, većinom ih ima više, a nisu rijetki veći tumuli koji su služili kao porodična ili rodovska groblja sa po 2000 pokojnika, pa i više.
Line 23 ⟶ 25:
* Glasinac Va(500/475-350), Vb (350-300). – [[Željezno doba|latensko razdoblje]] (500. – 200. pr. Kr.)
==Bronzana glasinačka kultura==
U ranim fazama [[bronzano doba|bronzanog, doba]] naGlasinac GlasincuI, nalazi su heterogeni (elementi [[Cetinska kultura|Cetinske kulture]] i [[Grupa Belotić - Bela crkva|grupe Belotić - Bela crkva]]. Važnija nalazišta su Kovačev do, Rusanovići, Županovići. To su manje grupe ili pojedinačni [[tumuli]], uglavnom sa skeletima. Iz tog perioda su karakteristični materijali: [[keramika]], bronzani noževi, kamene ratne sjekire i bronzani ukrasni predmeti (igle, privjesci i grivne s motivom ribljeg mjehura). Stanovništvo su nomadski stočari heterogenog porijekla, prilično malobrojni, pa su malobrojna i gradinska naselja (Gradac u Kusačama, Gradina u Košutićima).<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Glasinačka kultura |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
 
Srednje bronzano razdoblje, Glasinac II, izdvaja se kao zasebna kultura. Sahranjivanje je u tumulima (najčešće je skeletno) i slično je sahranjivanju [[Vatinska grupa|Vatinske grupe]] u srednjem Podrinju. U grobovima nema oružja. Nakit je relativno brojan: narukvice sa krajevima u obliku pečata, kupasti tutuli, dvospiralni privjesci, toke, igle, dijademe sa spiralnim završecima. Keramika se nalazi u fragmentima, van grobova.
 
Slijedeće, kasnoKasno bronzano razdoblje, Glasinac III, izdvajakarakteriše sei kaodalje zasebnaskeletno kultura.sahranjivanje, Naseljavaosnivanje sevećeg višebroja gradinagradinskih inaselja, brojnaseobinska stanovnikakeramika raste.raznih Sahranjivanjeoblika, jeslična ukeramici tumulimasa (najčešće[[Debelo jeBrdo skeletno(Sarajevo)|Debelog brda]] i slično je sahranjivanju [[Vatinska grupaVarvara|Vatinske grupeVarvare]] u srednjem podrinju. U grobovima nema oružja., Od prilogaveć se javljajuprilaže bronzanisamo ukrasni predmeti,nakit: violinaste fibule, igle s topuzastom glavom, dok je keramika rijetka. U kasnom bronzanom dobu jača lokalna proizvodnja, oprema grobova je bogatija, a nalaze se i specifični domaći oblici (bronzane ogrlice i toke ukrašene graviranim [[Srednjobosanska kulturna grupa|geometrijskim ornamentom]], fibule lokalnog tipa). ).<ref name="Leksikon"/>
==Glasinačka kultura željeznog doba==
Najveći procvat se događa u [[željezno doba|željeznom dobu]] (Glasinac IV i Glasinac V) iz kojega potječe većina gradina i grobova. U 8. vijeku p. n. e. počinje upotreba željeza u izradi oružja i tokom ovog razdoblja željezo sve više ulazi u život. U sljedećem, 7. vijeku, započinje veliki zamah domaće proizvodnje i željeznog oružja i bronzanog nakita te nastaje veliki broj varijanti oružja i nakita sa karakteristikama specifičnim samo za autarijatsko područje u tehničkom i umjetničko-stilskom smislu. Postoji činjenica da i pored raznovrsnosti pokretnog materijala, glasinačka kultura starijeg željeznog doba ipak pokazuje visoki stepen ujednačenosti, bar u svojim osnovama.
 
Pokretni materijal ([[nakit]], [[oružje]], [[oruđe]], [[keramika]] i posuđe) starijeg željeznog doba pokazuje i jasan kontinuitet sa kasnim bronzanim dobom. Jedine dvije razlike pokretnog materijala iz grobova starijeg željeznog doba u odnosu na grobne priloge iz prethodne faze bronzanog doba su znatno veća zastupljenost željeznog oružja i raznovrsnost nakita. U grobovima se nailazi na raznovrstan nakit, naročito bogat u ženskim, ali zastupljen i u muškim grobovima. U starijem željeznom dobu za izradu nakita se uglavnom koristi bronza, a mjestimično se nailazi i na [[kalaj]]. Nakit od [[Srebro|srebra]] je rijedak, a od [[Zlato|zlata]] naročito. Nakit od ova dva plemenita metala postaje češći među nalazima tek sa intenziviranjem kontakata sa grčko-mediteranskim svijetom. Od početka 5. vijeka p.n.e. nailazi se na sve veći broj predmeta izrađenih od srebra i od zlata (posebno značajno nalazište u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]]). <ref name="Glasinac Vasić"> {{Cite web |url= http://www.balkaninstitut.com/pdf/izdanja/balcanica/balcanica%2035/03%20Vasic.pdf |title= Rastko Vasić: Beleške o Glasincu - Autarijati |work=Arheološki institut - Beograd |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> [[Željezo]] se jedino zadržava u izradi pojedinih tipova fibula i to samo u ranim fazama, a i postupno se i ova rijetka upotreba željeza za izradu nakita gubi. [[Bronza]] se, pored svoje primarne upotrebe za izradu nakita, upotrebljava još i u izradi metalnih dijelova odjeće, konjske orme te sitnog oruđa i pribora svakodnevne upotrebe. Dok u načelu prilično izostaje upotreba željeza u izradi nakita, dotle se ono upotrebljava za proizvodnju ofanzivnog oružja (koplja, mačevi, ratne sjekire i noževi) i djelimično za izradu oruđa (sjekire i noževi). <ref> [http://www.zemaljskimuzej.ba/arheologija/prahistorija.php Nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu]</ref> U naoružanju bronza se koristi samo za izradu defanzivnog oružja (knemida i obloga štita). Defanzivno oružje (šljem, knemide, oklop i štit) nalazi se najčešće u bogatim ratničkim ili [[Tumuli ilirskih kneževa|kneževskim grobovima]]. <ref name="Glasinac"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-5.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura – V. Glasinački kneževi |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>Pored nakita, oružja i oruđa, u tumulima se nailazi i na znatno prisustvo [[Keramika|keramike]].
 
Iz još nerazjašnjenih okolnosti, ova se kultura, po svemu sudeći i političko-etnička zajednica, sredinom latena gubi, kada u [[tumuli]]ma nestaje karakterističnog „glasinačkog“ materijala. U stručnoj lietarturi taj fenomen nije do kraja razjašnjen (vjerovatno pod [[Autarijati i Kelti|pritiskom Kelta]]). <ref name="Historija Autarijata"> {{Cite web |url= http://www.ff-eizdavastvo.ba/Books/Historija_Autarijata.pdf |title= Salmedin Mesihović: Historija Autarijata |work=Filozofski fakultet Sarajevo, 2014. |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref> Smatra se da je nakon seobe Autarijata u [[Dardanci|Dardaniju]] došlo do vakuuma, koji je trajao sve do [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|rimskog vremena]]. Ukoliko bi se prihvatila teza o Autarijatima kao nosiocima „glasinačke kulture“, značilo bi da su se [[Desidijati]] na to područje naselili naknadno i u dužem vremenskom procesu nastanili uglavnom župnije krajeve.<ref>[http://kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3727 Komisija za nacionalne spomenike]</ref>