Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 12:
Od kraja 19. vijeka istraživanja organizira [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Istraživanja su provedena u periodu od 1886-97. godine, najprije na Glasinačkom polju, a kasnije su proširena do [[Prača|Prače]] i [[Drina|Drine]], pa je arheološki pojam Glasinac (glasinačko područje) znatno širi od geografskog. Evidentirano je oko 50 [[Gradine na Glasincu|prahistorijskih gradina]] i više od 1200 tumula (grobnih humaka) od kojih je veći dio istražen. Istraživanja su vodili [[Ćiro Truhelka]], Р. Stratimirović, [[Vejsil Ćurčić]] i najviše F. Fiala, a u novije vrijeme [[Borivoj Čović]], Branko Govedarica i Milica Kosorić.
Nalazi iz Mramorca u jaseničkom kraju, koje je Milutin Garašanin obradio 1949, inicirali su istraživanje prekodrinske glasinačke kulture starijeg željeznog doba, lokaliteta u zapadnoj Srbiji (Ražani i Kriva Reka). Kasnija otkrića monumentalnih grobova u Atenici, Pilatovićima i [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] i obrada materijala pronađenog u njima samo su dodatno potvrdila prisustvo ilirsko-autarijatske komponente i osvijetlila njen kulturni i narodni razvoj duboko na području istočno od [[Drina|Drine]]. Istraživanja su nastavljena na [[Kosovo|Kosovu]] (Romaja i Pećka Banja), Pešteru i sjevernoj [[Crna Gora|Crnoj Gori]] ([[Pljevlja]] i monumentalni grob Lisje polje kod [[Ivangrad]]a).
Najveći dio nalaza trenutno je u depoima [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskog muzeja u Sarajevu]], manji dio (porijeklom sa prostora istočno od [[Drina|Drine]]) u nizu zavičajnih muzeja [[Srbija|Srbije]], a jedan dio (i to sa dosta vrijednim nalazima) nalazi se u Prirodno-historijskom muzeju u [[Beč]]u, te u nizu privatnih zbirki i kolekcija.
Hronologiju glasinačkih nalazišta izradili su [[Alojz Benac]] i [[Borivoj Čović]]:
* Glasinac I. - rano bronzano razdoblje ili [[Teorija autohtonosti geneze Ilira|pred ilirski period]] (1800. – 1500. pr. Kr.)
* Glasinac II (A, B). - srednje bronzano razdoblje ili proto ilirski period (1450. – 1300. pr. Kr.)
* Glasinac III (A, B1, B2, C1, C2, D). - kasno bronzano razdoblje ili rano ilirski period (1300. – 800. pr. Kr.) <ref name="Glasinačka"> {{Cite web |url= http://tempusbiherit.ba/documents/lectures/Glasinac-3.pdf |title=Blagoje Govedarica: Glasinac i Glasinačka kultura -Glasinac u neo-enolitu i bronzanom dobu |work=Filozofski fakultet Sarajevo – Freie Univerzitat Berlin |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>
* Glasinac IVa (800-725), IVb (725-625), IVc-1 (625-550), IVc-2(550-500). – [[Halštatska kultura|halštatsko razdoblje]] (800. – 500. pr. Kr.)
* Glasinac Va(500/475-350), Vb (350-300). – [[Željezno doba|latensko razdoblje]] (500. – 200. pr. Kr.)
==Bronzana glasinačka kultura==
U ranim fazama [[bronzano doba|bronzanog doba]] na Glasincu, nalazi su heterogeni (elementi [[Cetinska kultura|Cetinske kulture]] i [[Grupa Belotić - Bela crkva|grupe Belotić - Bela crkva]]. Važnija nalazišta su Kovačev do, Rusanovići, Županovići. To su manje grupe ili pojedinačni tumuli, uglavnom sa skeletima. Iz tog perioda su karakteristični materijali: [[keramika]], bronzani noževi, kamene ratne sjekire i bronzani ukrasni predmeti (igle, privjesci i grivne s motivom ribljeg mjehura). Stanovništvo su nomadski stočari heterogenog porijekla, prilično malobrojni, pa su malobrojna i gradinska naselja (Gradac u Kusačama, Gradina u Košutićima).<ref name="Leksikon">{{Cite web |url=https://de.scribd.com/document/132786670/Arheoloski-leksikon-BIH-tom1 |title=Glasinačka kultura |work= Arheološki leksikon -Zemaljski muzej, Sarajevo |accessdate= 9. 2. 2017}}</ref>
Slijedeće, kasno bronzano razdoblje, Glasinac III, izdvaja se kao zasebna kultura. Naseljava se više gradina i broj stanovnika raste. Sahranjivanje je
▲Slijedeće, kasno bronzano razdoblje, Glasinac III, izdvaja se kao zasebna kultura. Naseljava se više gradina i broj stanovnika raste. Sahranjivanje je pod humcima (najčešće je skeletno), a od priloga se javljaju bronzani ukrasni predmeti, violinaste fibule, igle s topuzastom glavom, dok je keramika rijetka. U kasnom bronzanom dobu jača lokalna proizvodnja, oprema grobova je bogatija, a nalaze se i specifični domaći oblici (bronzane ogrlice i toke ukrašene graviranim geometrijskim ornamentom, fibule lokalnog tipa).
==Glasinačka kultura željeznog doba==
Najveći procvat se događa u [[željezno doba|željeznom dobu]] (Glasinac IV i Glasinac V) iz kojega potječe većina gradina i grobova. U 8. vijeku p. n. e. počinje upotreba željeza u izradi oružja i tokom ovog razdoblja željezo sve više ulazi u život. U sljedećem, 7. vijeku, započinje veliki zamah domaće proizvodnje i željeznog oružja i bronzanog nakita te nastaje veliki broj varijanti oružja i nakita sa karakteristikama specifičnim samo za autarijatsko područje u tehničkom i umjetničko-stilskom smislu. Postoji činjenica da i pored raznovrsnosti pokretnog materijala, glasinačka kultura starijeg željeznog doba ipak pokazuje visoki stepen ujednačenosti, bar u svojim osnovama.
Line 39 ⟶ 35:
* Ivo Bojanovski, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA
* [[Salmedin Mesihović]], Dezidijati, Sarajevo, 2007
== Reference ==
| |||