Razlika između verzija stranice "Blagaj Japra"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 1:
{{Geokutija naselje u BiH
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| širina_stepeni = 45.029705
| dužina_stepeni = 16.459228
|
|
|
|
|
|
▲| širina_SJ = N
|
|
|
| matični broj = 215074<ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nas_mjestaBiH.pdf |title=Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini |work=fzs.ba |accessdate= 9. 3. 2016}}</ref>
▲| dužina_IZ = E
|
| karta_lokacija = Bosna i Hercegovina▼
| opis_karte = Blagaj Japra u Bosni i Hercegovini
|
| bilješka =
▲| stanovništvo godina = 2013
▲| osnovano =
▲| karta_lokacija = Bosna i Hercegovina
▲| opis_karte = Blagaj Japra u BiH
| web stranice = ▼
▲| bilješka =
}}
'''Blagaj Japra''' je [[naseljeno mjesto]] u
== Historija ==
U doba [[Iliri|Ilira]] ovo područje naseljavalo je pleme [[Mezeji]], zapravo plemenski savez sa 268 dekurija. Zbog željezne rude već tada je počela rudarska i metalurgijska djelatnost. Posljednjim ustankom Ilira ([[Batonov ustanak]]) i ovo područje ulazi u sastav [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]]. Tada nastupa zlatni vijek proizvodnje željeza kojim su se snabdjevale sve tvornice oružja u carstvu. Uz talionički pogon (ferarija) razvilo se naselje, kao središte rudarskog distrikta, sa pretežno stranom radnom snagom, što potvrđuju spomenički natpisi. Središte cjelokupnog ferarija za Dalmaciju i Panoniju bilo je u Sisku.
Posebno je zanimljiv nalaz velike ranohrišćanske bazilike koja potiče iz vremena kada su [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočni Goti]] 508. godine obnovili proizvodnju željeza uz staro rimsko naselje. Proizvodnja je intenzivirana kada su nakon toga ovim krajevima zavladala Bizantija pod [[Justinijan]]om. Umjetnička oprema blagajske bazilike vodi u domen rane bizantijske umjetnosti, kada su se iz Istre i Ravenskog egzarhata širili ovi uticaji.
▲U doba [[Iliri|Ilira]] ovo područje naseljavalo je pleme [[Mezeji]], zapravo plemenski savez sa 268 dekurija. Zbog željezne rude već tada je počela rudarska i metalurgijska djelatnost. Posljednjim ustankom Ilira ([[Batonov ustanak]]) i ovo područje ulazi u sastav [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimskog carstva]]. Tada nastupa zlatni vijek proizvodnje željeza kojim su se snabdjevale sve tvornice oružja u carstvu. Uz talionički pogon (ferarija) razvilo se naselje, kao središte rudarskog distrikta, sa pretežno stranom radnom snagom, što potvrđuju spomenički natpisi. Središte cjelokupnog ferarija za Dalmaciju i Panoniju bilo je u Sisku. <ref>Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988 - BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA</ref>
▲Posebno je zanimljiv nalaz velike ranohrišćanske bazilike koja potiče iz vremena kada su [[Bosna i Hercegovina u Gotskom kraljevstvu|Istočni Goti]] 508. godine obnovili proizvodnju željeza uz staro rimsko naselje. Proizvodnja je intenzivirana kada su nakon toga ovim krajevima zavladala Bizantija pod [[Justinijan]]om. Umjetnička oprema blagajske bazilike vodi u domen rane bizantijske umjetnosti, kada su se iz Istre i Ravenskog egzarhata širili ovi uticaji. <ref>Alojz Benac-Đuro Basler-Borivoj Ćović-Esad Pašalić-Nada Miletić-Pavao Anđelić -Sarajevo, 1966- KULTURNA ISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE šić</ref>
== Stanovništvo ==
{{Stanovništvo BiH
| naslov_tabele = Sastav stanovništva
Line 66 ⟶ 48:
| maticni_broj = 215074
| admin_godina = 2013
| g2013_izvor = <ref>{{Cite
| g1991_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://www.fzs.ba/Dem/Popis/nacionalni%20sastav%20stanovnistva%20po%20naseljenim%20mjestima%20bilten%20234.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 23) |work=fzs.ba |accessdate= 9. 3. 2016}}</ref>
| g1981_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1981/pdf/G19814001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. |work=stat.gov.rs |accessdate= 9. 3. 2016}}</ref>
| g1971_izvor = <ref>{{Cite web |url=http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1971/pdf/G19714001.pdf |title=Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971. |work=stat.gov.rs |accessdate= 9. 3. 2016}}</ref>
| g2013_ukupno = 1234
| g1991_ukupno = 1279
| g1991_muslimani = 1278
|
|
|
| g1971_ukupno = 946
}}
== Reference ==
{{
== Vanjski linkovi ==
{{Portal Bosna i Hercegovina}}
* [http://www.opstina-novigrad.com/ Zvanična stranica općine Bosanski Novi]
{{
|