Razlika između verzija stranice "Treplja"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 1:
{{Infokutija anatomija
| Ime = Treplja <br>(Cilium)
| Slika = Bronchiolar epithelium 3 - SEM.jpg
| Opis slike =Mikrografija treplje plućnog [[epitel]]a<br>(Snimak pod skenirajućim [[lektronski mikroskop|elektronskim mikroskopom – stereoskanom)
|
}}
'''Treplje''' ([[latinski jezik|lat.]] ''cillium'' = trepavica) su [[organela|organele]] koje imaju naći [[eukarioti]]. To su debele projekcije izbočine iz mnogo većih [[ćelije (biologija) | ćelijskih tijela]].
Postoje dvije vrste cilija: ''pokretne'' i '' nepokretne'' ili ''primarne'', koji obično služe kao senzorna organela. U eukariota, pokretne treplje i [[bič (biologija)|bičevi]] (flagelumi) zajedno čine grupu organela koja je poznata kao [undulipodija]]. Biolozi imaju različite ideje o [[evolucija|evoluciji]] bičeva i kako su bičevi različito evoluirale. Eukariotske treplje su strukturno istovjetne kod [[protozoa]] i [[metazoa|višećelijskih životinja]]. Razlike se ponekad javljaju u funkciji i/ili dužini.<ref>Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.</ref><ref>Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.</ref><ref>{{cite journal | author = Haimo L. T., Rosenbaum J. L. | title = Cilia, flagella, and microtubules | journal = J. Cell Biol. | volume = 91 | issue = 3 Pt 2 | pages = 125s–130s |date=December 1981 | pmid = 6459327 | doi = 10.1083/jcb.91.3.125s | url = | pmc = 2112827 }}</ref>
[[Datoteka:Bronchiolar epithelium 3 - SEM.jpg|thumb|250px|right|[[Elektronska mikrografija]] cilije respiratornog epitela traheje]]
[[Datoteka:Bronchiolar area cilia cross-sections 2.jpg|thumb|250px|right|poprečni presek cilije - struktura: (9h2) + (1+1)]]
Treplje su tanki, cilindrične, četkaste evaginacije ćelijske membrane koji polaze sa ćelijske površine. Dužina im je oko 2-10 μm, dok je bič dug oko 100-200 μm. Pomoću njih se kreću jednoćelijski (trepljari među [[protozoa]]ma) i višećelijski organizmi, kao npr. [[mehkušci]], [[prstenasti crvi]] itd.
==Treplje u ljudskom organizmu==
U organizmu čovjeka, treple se sadrže:
* trepljastu [[epitel]]a [[pluća|sistema organa za disanje]],
* [[epitel]] ženskog [[reprodukcija|reproducijskog]] sistema
* epiteli koji oblažu [[mozak|moždane komore]] i kanale
* [[vestibularni aparat]]
* receptorne (senzitivne) ćelije;
* [[žlijezda|žljezdane ćelije]] sa izmijenjenim lučenjem .
Treplje su obavijene membranom koja je produžetak [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. Ispod membrane je amorfni matriks u kojem se nalaze mikrotubule po tačno određenom rasporedu:
*periferija uključuje je 9 parova [[mikrotubula]] (9 + 2), koje formiraju cilindar, a
* u centru je par mikrotubula (1+1).
Par centralnih mikrotubula ćini treplje [[simetrija|bilateraln simetričnim]], po čemu se razlikuju od centriola, koje su bez tog para i zrakasto simetrične. Postoje treplje i bez centralnog para tubula, koje su nepokretne. To su izmenjene treplje s čulnom (sezonom) funkcijom, kao, naprimjer, treplje koje održavaju ravnotežu u ćelijama srednjeg [[uho|uha]].
== Struktura ==
U treplji se razlikuju četiri podregiona:
* bazno telašce ([[kinetosom]]) se nalazi u vršnoj [[citoplazma|citoplazmi]], odnosno u [[centriol]]u iz kojeg izrasta,
* prelazni (vratni ili ogrlični) dio,
* aksonema ,
* završni dio.
'''Bazno tjelašce''' je analogne strukture sa centriolom jer je cilindrično sa zidom od 9 tripleta [[mikrotubula]] (formula njegove organizacije je 9:3). Svaki mikrotubulski triplet uključuje unutrašnju , centralnu i vanjsku mikrotubulu. Susjedni tripleti tubula su međusobno povezani, putem mostova. Tokom [[cilijogeneza|cilijogeneze]], izrastaju dubleti aksoneme, [[polimerizacija|polimerizacijom]] [[tubulin]]a iz tripleta bazalnog telašca.
;'''Prelazni region''' sadrži 9 parova mikrotubula koje su formirane od mikrotubula A i B. <br>Svaki par je sa susjednim povezan preko mostova.
;'''Aksonema''' je srž treplje i izgrađena je od [[mikrotubula]] i [[protein]]a.
;'''Završna regija''' je građena od amorfne zona u koju ulaze mikrotubule A perifernih parova i centralni par mikrotubula. Slobodni krajevi mikrotubula B su izvan te zone.
== Aksonema ==
Aksonema je sastavljena od mikrotubula i proteina po formuli 9+2, što znači da se pored 9 parova (dubleta) mikrotubula,koje su međusobno povezane perifernm mostovima. U njenom centru se nalazi još jedan par mikrotubula.
Centralni dublet građen je od kompletnih mikrotubula, koje sadrže 13 protofilamenata. Periferni parovi (njh 9) grade dvije vrste mikrotubula:
* mikrotubule A, koje su kompletne, jednako kao i one u centralnim dubletima i
* mikrotubule B, koje su spojene od 10 protofilamenata.
Svaka mikrotubula A vezana je:
* radijalnim ručicama za centralni dublet i
* mikrotubulu B susjednog para [[dinein]]skim ručicama i [[neksin]]skim mostom.
==Također pogledajte==
*[[Bič (biologija|Bič]]
*[[Cilijate]]
*[[Paramecium]]
== Vanjski linkovi==
{{Ćelija}}
[[Kategorija:Citologija]]
[[Kategorija:Ćelije]]
[[File: Bronchiolar epithelium 3 - SEM.jpg|mini|thumb|200px|'''Treplje (cilije) plućnog epitela'''<br>(Stereoskanski snimak dišnog epitela)]]
| |||