Razlika između verzija stranice "Glasinačka kultura"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 7:
==Arheološka istraživanja==
Već prve godine nakon ulaska [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] u Bosnu i Hercegovinu Glasinačka visoravan postaje predmet slučajnih nalaza i amaterskih istraživanja pojedinaca. Poručnik Johan Leksa, prilikom izgradnje puta Han Podromanija-[[Rogatica]], otvorio je prve tumule na visoravni (lokalitet Glasinačko polje-[[Bjelosavljevići]]) i tom prilikom je u jednom [[Tumuli|tumulu]] iz grupe kraj rijeke Rešetnice naišao među ostalim nalazima i na čuvena bronzana glasinačka kultna kolica koje "vuku" dvije ptice. Glasinačka kolica, koja se čuvaju u muzeju u [[Beč]]u, postala su dio udžbenika, knjiga i literature širom svijeta.
Od kraja 19. vijeka istraživanja organizira [[Zemaljski Muzej]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Istraživanja su provedena u periodu od 1886-97. godine, najprije na Glasinačkom polju, a kasnije su proširena do [[Prača|Prače]] i [[Drina|Drine]], pa je arheološki pojam Glasinac (glasinačko područje) znatno širi od geografskog. Evidentirano je oko 50 prahistorijskih gradina i više od 1200 tumula (grobnih humaka) od kojih je veći dio istražen. Istraživanja su vodili Ćiro Truhelka, Р. Stratimirović, V. Ćurčić i najviše F. Fiala, a u novije vrijeme Borivoj Čović, Branko Govedarica i Milica Kosorić.
| |||