Razlika između verzija stranice "Strane riječi u bosanskom jeziku"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Pravopisna pravila pisanja stranih riječi u bosanskom jeziku: Rjecnik germanizama |
m bosnizacija, replaced: našem jeziku → bosanskom jeziku (4) using AWB |
||
Red 31:
*[[Internacionalizam|internacionalizm]]
[[Riječ]]i, davno ušle u naš jezik i odomaćene (prosječan govornik ih ne prepoznaje kao strane, npr. jogurt, sandale, jastuk, kefir, šah, škola, limun, sapun, nafta i sl.) pišu se onako kako se izgovaraju -fonetski. Zato, pokušamo li riječi iz 11 navedenih rečenica zamijeniti domaćom riječju, to neće biti jednostavno. Neke možemo jednostavno zamijeniti (npr. rola - uloga, štikle - visoke potpetice, špalir - red, apsurd - besmisao, haos - nered) a neke ne. Tako npr. intervju i recept mogu u ovim kontekstima biti zamijenjene sinonimnim riječima razgovor i uputstvo, ali u
==== Pravopisna pravila pisanja stranih riječi u bosanskom jeziku ====
Red 60:
1. Apelativi. Uobičajeno je da se odomaćene riječi kao zajedničke imenice (kao i druge riječi - pridjevi, prilozi...) pišu fonetski (prema izgovoru):
aut, bife, valcer, kauboj, boja, kukuruz, gol, duet, rumba, sendvič, kip, čamac, korner, intervju, tvist, keks, car, statua, ofsajd, feljton, samba, bankrot, krompir, škola.
Tako se pišu i eponimi, riječi kojima se označavaju kulturna, književna i filozofska razdoblja a nastale tako što je ime postalo naziv (npr. averoizam, petrarkizam, manirizam...) i ezgotizmi, posuđene riječi kojima se imenuju posebnosti pojedinih naroda i njihove kulture (npr. boršč, balalajka, iglu, paelja, mazurka, flamenko, emir...).
Red 83:
(E. Čolaković, Legenda o Ali-paši)
(šp. sinjora - gospođa, bojnos nočos - laku noć, dobru noć)
Slično u samo jednoj replici Ibrišimovićevog „Karabega" imamo čak sedam turcizama (od ukupno sedamnaest punoznačnih riječi) i svi su standardni, osim arhaične riječi telal (javni objavljivač novosti), pa se u
ALIJA: Zabijamo naš bajrak na mostarsku tvrđavu... Pođimo po barut i topove... Pustite telale... Neka se po džamijama uči ratna dova... Rat je farz!
(N. Ibrišimović, Karabeg)
Red 92:
Boccaccio (Bokačo), gen. Bokača... Marx (Marks), gen. Marksa... Kalay (Kalaj), Goethe (Gete), Nietzsche (Niče), Antonin Dvorak (Dvoržak), Adam Miskievvicz (Mickijevič), Kazimierz Feleszko (Kazimir Feleško), Maria Curie-Sklodowska (Marija Kiri-Sklodovska)
- geografski nazivi. New York (gen. New Yorka), Stockholm (gen. Stockholma, ali: štokholmske ulice), Chicago (gen. Chicaga), Rio de Janeiro, (gen. Rio de Janeira), Columbia (gen. Columbije), Cambridge (gen. Cambridgea),
b) fonetski, prilagođeno
- kad su imena iz slavenskih jezika koji se služe ćiriličkim pismom:
Fjodor (gen. Fjodora), Tolstoj (gen. Tolstoja), Čehov (gen. Čehova), Georgijev (gen. Georgijeva), Dimitrov (gen. Dimitrova)... Majakovski (gen. Majakovskog), Goce Delčev (gen. Goce Delčeva) Sergej Jesenjin (gen. Sergeja Jesenjina), Valentina Tereškova (gen. Valentine Terješkove)
Red 112:
daje C (centar, cista, cirkus)
5. S između suglasnika u nas je Z (filozof, hereza, kriza, pauza, prozodija), S iza L, N, R u nas je Z (emulzija, recenzija, verzija, Perzej, Perzija, ali: falsifikat, arsen, persona)
U riječima iz ovih jezika imamo oblike sa -TI- i -CI- u
Neki laitinizmi sačuvali su -UM (album, forum, minimum, referendum) a na -IUM u nas dobijaju krajnji afiks -IJ (aluminij, kriterij, simpozij, milenij, medij).
H ostaje H (historija, Homer)
| |||