Razlika između verzija stranice "Selekcija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 22:
zavisno od toga koliko fenotipova favorizira i kuda vodi [[genetička struktura populacije|genetičku strukturu populacije]].
*'''Vještačka selekcija''' je od rane civilizacije prisutna uzgoju [[pas]]a, [[govedo|goveda]], [[konj]]a, [[ptica]], [[ruža]], [[karanfil]]a , [[Afrika|afričkih]] [[ljubičica]] ii drugih [[životinja]] i [[biljka|biljaka]].
[[Image:Darwin's finches.jpeg|thumb|340px|[[Charles Darwin]]ove ilustracije varijacije kljuna Darwinovih zeba ([[Galapagos]]). Ima ih 13 usko srodnih [[vrsta]] koje se najznačajnije razlikuju u obliku kljunova. Kljun svake vrste je prilagođen na preferiranu hranu, što ukazuje da su njegovi oblici evoluirali putem prirodne selekcije.]]
Selekcija ne garantira da će najpovoljnije osobine ili aleli postati prevladavajući unutar populacije. Drugi proces u determiniranju frekvencije gena u populaciji se zove [[genetički drift]], koji djeluje na gene koji nisu pod selekcijom. No, drift ne može prevladati samu prirodnu selekciju, jer je slučajni faktor, dok je prirodno odabiranje zapravo trajna [[evolucija|evolucijska]] sila. S obzirom na izbor čak i tzv '' štetnih alela '' oni mogu postati univerzalna komponenta genskog fonda jedne vrste. To je rizik prvenstveno u slučaju "slabog" izbora (npr. zarazne bolesti sa veoma niskom stopom smrtnosti) ili male veličine [[populacija|populacije]].
Iako ponekad mogu postati osnovana štetnih alela, odabir može djelovati ''negativno'', kao i ''pozitivno''.
*'''Negativna selekcija''' smanjuje prevalenciju [[osobina]] koje smanjuju "kapacitet za uspjeh” ([[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] ili , kako se često formulira [[fitness (biologija) |
*'''pozitivna selekcija''' povećava prevalenciju adaptivne osobine.
| |||