Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Boris Jeljcin"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
→‎Raspad SSSR-a: Viki link, tačka iza godine
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija biografijapolitički vođa
| ime = Boris Jeljcin<br /><small>Бори́с Никола́евич Е́льцин</small>
|prezime slika = JeljcinBoris Yeltsin-1.jpg
| redoslijed = [[Spisak predsjednika Rusije|1. Predsjednik Rusije]]
|slika = Boris Yeltsin-1.jpg
| vrijeme_na_vlasti = [[10. juli]] [[1991.]] – [[31. decembar]] [[1999.]]
|širina slike =
|tekst uzprethodnik sliku = -
|dan rođenjanasljednik = 1[[Vladimir Putin]]
| redoslijed2 = Predsjednik Prezidija Vrhovnog Sovjeta RSFSR
|mjesec rođenja = februar
| vrijeme_na_vlasti2 = [[29. maj]] [[1990.]] – [[10. juli]] [[1991.]]
|godina rođenja = 1931
|mjesto rođenjaprethodnik2 = Jekaterinburg [[Vitalij Vorotnikov]]
| nasljednik2 = [[Ruslan Hasbulatov]] (v.d.)
|država rođenja = Rusija
|dan smrtidatum_rođenja = 1. februar = 231931.
| mjesto_rođenja = Jekaterinburg, [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]]
|mjesec smrti = april
|godina smrtidatum_smrti ={{Datum smrti i godine|2007|4|23|1931|2|1}}
|mjesto smrtimjesto_smrti = [[Moskva]]
|država smrtipuno_ime = RusijaBoris Nikolajevič Jeljcin
|ženski pol nacionalnost = Rus
| politička_stranka = ''nezavisan''<br>do 1990. Komunistička partija SSSR-a
|država za kategoriju = Rusija
| supruga = Naina Jeljcina
| djeca =Tatjana i Elena
| obrazovanje =Politehnički univerzitet Ural Kirov
| vjera = [[Ruska pravoslavna crkva]]
| potpis = [[Datoteka:Yeltsin_signature.svg|100px]]
| web_stranica =
}}
'''Boris Jeljcin''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Бори́с Никола́евич Е́льцин, rođen [[1. februar]]a [[1931.]]., umro [[23. april]]a [[2007.]].) je bio sovjetski i ruski političar. Jeljcin je bio prvi demokratski izabran predsjednik [[Rusija|Rusije]] u njenoj historiji.<ref name="hdg"/>
 
== Djetinjstvo i školovanje ==
 
Rodio se u siromašnim okolnostima u selu Butka, Jekaterinburg (nekadašnji Sverdlovsk). Zbog neimaštine cijela porodica napušta selo i ide u grad, otac nalazi posao kao građevinski radnik. Jeljcin upisuje građevinarstvo 1955. na politehničkom [[univerzitet|univerzitetu Ural Kirov]]. Nakon diplomiranja zapošljava se u preduzeću [[Jušgojstroj]] gdje vodi građevinsku administraciju. U 1956. ženi [[Anastazja Josifovna Girina|Anastazju Josifovnu Girinu]], s kojom ima dvije kćerke. 1961. ulazi kao član [[KomunističksKomunistička partija Sovjetskog saveza|komunističke partije Sovjetskog saveza]]. Napušta Jušgojstroj i 1963. radi u stambeno građevinskom kombinatu u Jekaterinburgu.
<ref name="hdg">[http://www.hdg.de/lemo/html/biografien/JelzinBoris/index.html Biografija na stranici njemačke fondacije Haus der Geschichte] učitano 06.04.2014 {{Simboli jezika|de|Njemačkinjemački}}</ref>
 
== Politički rad ==
Line 30 ⟶ 36:
 
=== Prvi konflikt s Gorbačovom ===
Na 27. sjednici Komunističke partije Jeljcin drži govor gdje kritikuje Gorbačovov način upravljanja tražeći radikalniju i bezkompromisnu obnovu centralnog aparata. [[11. novembar|11. novembra]] [[1987.]] Jelcin daje ostavku zbog "grubih nedostaka vođenja". Dana 18. februara 1988. izabran je kao kandidat politbiroa.
Dobija mjesto Prvog zamjenika predsjedavajućeg građevinskog komiteta. U maju iste godine daje intervju [[BBC|BBC-u]] gdje traži ostavku Jegora K. Ligašova, člana politbiroa, nazivajući ga ''kočnicom'' za reforme. 25. marta 1989. Jeljcin dobija 89 posto glasova u prvom biračkom okrugu ([[Moskva]]). Postaje u maju iste godine član Sovjetskog nadvrha i vodi u parlamentu komitet za građevinstvo i arhitekturu. Napada opet Gorbačova kritikujući da ima previše ovlaštenja. 12 jula na 28. sjednici komunističke partije najavljuje izlazak iz nje. Donosi odluku ukidanja svih privilegija za vodeće kadrove. U Njemačkoj se objavljuju njegove bilješke. <ref name="hdg"/>▼
Gorbačovov način upravljanja tražeći radikalniju i bezkompromisnu obnovu
<nowiki> </nowiki>centralnog aparata. [[11. novembar|11. novembra]] [[1987.|1987]]. Jelcin daje ostavku zbog "grubih nedostaka vođenja". U 18. februaru 1988 ispada kao kandidat politbiroa.
Dobija mjesto Prvog zamjenika predsjedavajućeg građevinskog komiteta. U
▲maju iste godine daje intervju [[BBC|BBC-u]] gdje traži ostavku Jegora K. Ligašova, člana politbiroa, nazivajući ga ''kočnicom'' za reforme. 25. marta 1989 Jeljcin dobija 89 posto glasova u prvom biračkom okrugu ([[Moskva]]). Postaje u maju iste godine član Sovjetskog nadvrha i vodi u parlamentu komitet za građevinstvo i arhitekturu. Napada opet Gorbačova kritikujući da ima previše ovlaštenja. 12 jula na 28. sjednici komunističke partije najavljuje izlazak iz nje. Donosi odluku ukidanja svih privilegija za vodeće kadrove. U Njemačkoj se objavljuju njegove bilješke. <ref name="hdg"/>
 
=== Prvi direktni mandat za predsjednika Rusije ===
[[12. juni|12. juna]] [[1991.|1991]]. Jeljcin postaje prvi direktno izabrani predsjednik republike [[Rusija|Rusije]].Protivnici reformi pokušavaju [[19. august|19. augusta]] [[1991.|1991]]. vojni udar u svrhu uklanjanja Mihaela Gorbačova, no otpor sovjetskog naroda i Jeljcinova podrška to onemogućavaju. Nakon ovog događaja Jeljcin postaje još popularniji.<ref name="hdg"/>
 
=== Raspad SSSR-a ===
8. decembra 1991. Rusija, [[Ukrajina]] i [[Bjelorusija]] potpisuju sporazum o osnivanju Saveza nezavisnih država, par dana kasnije pristupa još osam bivših sovjetskih republika. [[17. decembar|17 decembra]] [[1991.|1991]]. Boris Jeljcin i Mihail Gorbačov zvanično ukidaju [[Savez sovjetskih socijalističkih republika|SSSR]]. [[25. decembar|25. decembra]] [[1991.]] Gorbačov daje ostavku i predaje Jeljcinu, kao predsjedniku Rusije, komandu nad strateškim nuklearnom arsenalom. [[Evropska zajednica za atomsku energiju|Evropska Zajednica]] i [[USA|SAD]] priznaju Rusiju kao pravnog nasljednika SSSR-a.<ref name="hdg"/>
 
=== Ruska federacija ===
1. maja 1992. u Moskvi demonstrira oko 50.000 [[Nacionalizam|nacionalista]] i [[Komunizam|komunista]] protiv Jeljcinovih reformi. [[24. juni|24 juna]] [[1992.|1992]]. Jeljcin i predsjednik [[Georgija|Georgije]] [[Eduard Ševarnadze]] potpisuju prekid vatre. Sukobi u Georgiji su nastali zbog pokušaja [[Južna Osetija|Južne Osetije]] da se otcijepi i pridruži Rusiji. Jeljcin i američki predsjednik [[George Bush]] [[3. januar|3. januara]] [[1993.|1993]]. potpisuju [[START (vojska)|START]] II (eng. ''Strategic Arms Reduction Talks'') sporazum za smanjivanje broja [[Nuklearno oružje|nuklearnih bojnih glava]]. [[23. oktobar|23. oktobra]] [[1995.|1995]]. [[Bill Clinton]] i Boris Jeljcin potpisuju sporazum o učešću ruske vojske u [[Rat u Bosni i Hercegovini|sastavu UN-snaga u BiH]]. [[7. decembar|7. decembra]] [[1998.|1998]]. Jeljcin posreduje u pregovorima s [[Slobodan Milošević|Slobodanom Miloševićem]] odbijajući prisustvo [[NATO|NATO-a]] na [[Kosovo|Kosovu]] i sankcija protiv [[Srbija|Srbije]].<ref name="hdg"/>
 
=== Uspon Vladimira Putina ===
Line 52 ⟶ 55:
 
== Smrt ==
Boris Jeljcin umire [[23. april|23 aprila]] [[2007.|2007]]. u Moskvi od insuficijencije srca.<ref name="hdg"/>
 
== Također pogledajte ==
* [[Mihail Sergejevič Gorbačov]]
* [[Vladimir Putin]]
 
== Reference ==
{{reference}}
<references />
 
{{Commonscat|Boris Yeltsin}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Boris_Jeljcin"