Razlika između izmjena na stranici "Učenje"

Bez promjene veličine ,  prije 6 godina
m (tijekom -> tokom)
 
U fiziološke faktore spadaju:
# '''Dob''' - smatra se da je kapacitet [[pamćenje|pamćenja]] neograničen, no postoji životno razdoblje u kojem je lakše učiti (20 - 24 god.). Do 5060. godine ne postoje čimbenici koji bi usporavali učenje, a iz [[godina|godine]] u godinu, [[čovjek]]ovo iskustvo se povećava te je veća mogućnost prepoznavanja važnih podataka. O tome govori i činjenica da su velika otkrića naučnici nalazili oko pedesete godine. Također, [[ljudi|ljudski]] [[mozak]] stvara nove asocijacije na temelju poznatih, što omogućava lakše i brže učenje. Dob ne ograničuje [[čovjek]]a da uči, što je i pretpostavka cjeloživotnog učenja.
# '''Pol''' - smatra se da [[muškarac|muškarci]] više djeluju u području [[prirodne nauke|prirodnih nauka]], dok su [[žena|žene]] jače u [[društvene nauke|društvenim naukama]]. O tome govori i sama činjenica da studije [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i sličnih [[nauka]] upisuje više muških [[student|studenata]], dok društvene predmete i [[jezik]]e studira više studentica. To se tumači time što su [[muškarci]] i [[žene]] različiti u obrađivanju [[informacije|informacija]], po načinima usvajanja informacija i brzini kojom usvajaju određenu vrstu informacija. "Muški" [[mozak]] lakše pamti apstraktne ideje, znakove, lakše se prostorno orijentira i predočuje nešto u prostoru. "Ženski" [[mozak]] s druge strane lakše se uživljava u stanja drugih ljudi, u [[osjećaji|osjećaje]], socijalne konflikte, uspješniji je u obradi verbalnih podataka i jezične građe.
# '''Dispozicije''' - urođena građa i funkcija [[organizam|organizma]] također utječe na učenje. Genetski nasljeđujemo dispozicije od roditeljskog para i prijašnjih generacija. Čim naučimo nešto novo, na temelju riješavanja nekog problema, čega nema u našem iskustvu, idemo dalje u razvoju svojih dispozicija.
Anonimni korisnik