Verzija na dan 22 juli 2005 u 00:02 uredi Ђорђе Д. Божовић~bswiki (razgovor \| doprinosi) 40 edits No edit summary ← Starija izmjena		Verzija na dan 22 juli 2005 u 00:29 uredi poništi Mediteran (razgovor \| doprinosi) Urednici 4.116 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: '''Zlatibor''' je poznato klimatsko lječilište, ~~toplice~~banja na jugozapadu [[Srbija\|Srbije]]. Centar Zlatibora je [[turizam\|turistički]] gradić [[Kraljeve Vode]]. Druga mjesta su: gradić Čajetina i sela Sirogojno (poznato po džemperima od ovčje vune i etno-selu), Mačkat (poznat po zlatiborskom pršutu i janjećem i svinjskom pečenju), Ljubiš (rodno mjesto dječjeg pjesnika Ljubivoja Ršumovića), Mokra Gora (turističko selo kroz koje prolazi stara pruga jednog kolosijeka i vlak "Ćira"; rodno mjesto zlatiborskog pjesnika Mihaila Ćupovića), Kremna (rodno mjesto čuvene vidovnjačke obitelji Tarabića, koji su napisali "Kremansko proročanstvo" u 19. stoljeću) i dr. Na Zlatiboru se nalazi i Institut za liječenje uvećane štitaste (tiroidne) žlijezde. Red 8: Zlatiborci su čuveni po svojoj mudrosti i snalažljivosti. Svi Zlatiborci su Srbi pravoslavne vjeroispovijesti. Materinji jezik Zlatiboraca je [[srpski jezik]], tradicionalno ijekavskog, ali u novije vrijeme ekavskog izgovora koji je došao iz Srbije. Zlatiborci od sviju Srba govore najčistijim i najpravilnijim jezikom i naglaskom. Često u govoru upotrebljavaju poslovice i šale. Vrlo su gostoljubivi. ==~~Povijest~~Historija Zlatibora== Poznato je da je Zlatibor bio naseljen još u prahistorijskoj dobi, kada su ovdje živili [[Iliri]], tj. njihovo pleme Partini. Nakon dolaska Rimljana, Partini su romanizirani i počeli su obožavati ''Jupitera partinskog''. U 7. stoljeću dolaze [[Slaveni~~]], tj. [[Srbi~~]]. Smatra se da se jedno od središta srpske zemlje Raške, grad Dresnik, nalazio na mjestu današnjeg sela Drežnika. Nije poznato kako se Zlatibor zvao u najstarije vrijeme. Od kasnog [[Srednjeg vijeka koristi se ime Rujno, po biljci ruju koja je ovuda rasla. Ime Zlatibor koristi se tek od osamnaestoga stoljeća. Zlatibor se ~~tijekom~~tokom ~~Srednjeg~~srednjeg vijeka nalazio u sklopu Raške, Srijemske kraljevine, Duklje i [[srednjovjekovna Bosna\|Bosne]]. [[1463]]. godine [[Turci]] su osvojili Zlatibor i pripojili ga svome carstvu. ~~Tijekom~~Tokom ~~turske~~osmanske vladavine, Zlatibor je skoro uvijek odolijevao carigradskoj vlasti, zahvaljujući ''[[hajduci\|hajducima'']], jednoj vrsti ~~odmjetnika~~razbojnika, koja se borila protiv ~~Turaka~~Osmanlija. Najveće stjecište ~~Turaka~~hajduka bile su šume Murtenice, južnog dijela Zlatibora. [[1804]]. godine počinje borba za oslobođenje. U oslobođenoj Srbiji našli su se samo sjeverni dijelovi Zlatibora kojima je, s titulom rujanskog serdara, upravljao Jovan Mićić, kontroverzna ličnost te dobi, lični prijatelj kneza Miloša, vladike Petra II. Petrovića Njegoša, ali i Smail-age Čengića. Novo razgraničenje Srbije i Turske Jovan Mićić je dočekao konačnim oslobađanjem južnog Zlatibora, jer je granica najzad postavljena na rijeci Uvcu. Mićiću se priprisuje jedna i danas korišćena zlatiborska uzrečica: "Do Uvca i do mog kurca", kojom je htio Turcima da stavi do znanja da im on nikad neće dozvoliti da prijeđu Uvac i stignu na Zlatibor.

Razlika između verzija stranice "Zlatibor"