Planinski lanac

Planinski lanac je jedna velika masa koja se sastoji od planina sa ili bez vrhova, usko povezane u poziciji, smjeru, formaciji i dobu. Izraz planinski lanac nekada se koristi kako bi se kombiniralo nekoliko geoloških funkcija koje su geografski (regionalno) u vezi.

Andi, najduži planinski lanac snimljen iz zraka

Planinski lanci su obično segmentirani po visoravnima ili planinskim prijevojima i dolinama. Pojedinačne planine u jednom planinskom lancu ne moraju nužno imati ista geološka obilježja, iako najčešće imaju.

Svjetski najduži planinski lanac jesu Andi, koji se prostiru zapadnom obalom Južne Amerike i imaju dužinu od nevjerovatnih 7200 km. Himalaje su planinski lanac koji sadrži najviše svjetske vrhove, a među njima i Mount Everest, najvišu planinu svijeta, koja se nalazi u Nepalu i koja je visoka 8848 m.

Klima

Planinski lanci određuju klimu u područjima u kojima se nalaze. Kada se voda ispari iz mora i krene prema planinskim vrhovima, tijekom dolaska u viša područja rashladit će se i tako proizvoditi kišu ili snijeg. No, kada taj zrak pređe planinu i pođe se spuštati, bit će suh i prema tome neće donijeti kišu s druge strane planinskog lanca. Najbolji primjer za to vidimo na Himalajama. Kada monsuni krenu puhati s Indijskog okeana prema Indiji i sjeveru, visoki planinski vrhovi Himalaja neće dozvoliti oblacima da pređu sjeverno ka Tibetu. Zbog toga to područje sjeverno od Himalaja rijetko dobiva kišu i suho je. Donji dio zapadne obale Južne Amerike prekriva pustinja. Razlog tome jeste planinski lanac Anda koje ne propuštaju vodenu paru koja dolazi s istoka, s Atlantskog okeana.