Razlika između izmjena na stranici "Vlasenica"

Dodana 92 bajta ,  prije 10 godina
→‎Historija: + linkovi + citat potreban
m (r2.6.4) (robot mijenja: nl:Vlasenica (Bosnië en Herzegovina))
(→‎Historija: + linkovi + citat potreban)
== Historija ==
 
Vlasenica je dobila ime po travi "Vlasulji" koja raste u ovom kraju. Kao naselje javlja se sredinom [[15. vijek]]a, dolaskom [[Osmansko carstvo|osmanlija]] u Bosnu i zauzimanjem tadašnjeg prostora pod imenom "Birač", oko [[1463]]. godine. Za one koji manje poznaju vlasenički kraj, treba znati da su karakteristično obilježje ovog kraja visoke i guste šume, koja sa ostalim ljepotama i bogastvima daju posebnu draž Vlasenici. U poznatom pogonu i iseljavanju muslimana iz [[Užice|Užica]] [[1862]]. godine u Vlasenicu se doselilo nekoliko porodica, medju kojima i Tihići, Durmići i Carhasanovići i dr.
 
Okolina Vlasenice je po svim poznatim izvorima bila stalno naseljena od prahistorije pa do današnjih dana, o čemu, pored ostalih, svjedoči i nekropola sa humkama na lokalitetu Šošari. Drugi pokazatelji su brojne nekropole (71), [[Stećak|stećci]] (1595 - 65 reljefno dekorisanih i jedan sa natpisom), ostaci naselja, starih gradova, srednjovjekovnih puteva itd. U vrijeme bosanske samostalnosti područje današnje Vlasenice ulazilo je u sastav srednjovjekovne župe Birač o kojoj se prvi pisani tragovi naziru [[1244]]. godine, a i danas se čuvaju u dubrovačkoj biblioteci. Ovaj kraj je u to vrijeme bio uglavnom u posjedu feudalne porodice Pavlovića, Dinjičića, Zlatonosovića i Orlovića koji su u blizini Vlasenice imali svoja utvrđenja i zamkove. Polovinom 15. vijeka, među prvima u Bosni, ovaj prostor prešao je u ruke Osmanlija i tih godina se formira i prvo veće naselje pod nazivom Birač. U vrijeme osmanlijske vladavine, Vlasenica je bila važna raskrsnica. U 17. vijeku, kao središte kadiluka (sreza) nalazila se u sastavu zvorničke kapetanije, a od [[1842]]. godine bila je uključena u redovan telegrafsko-telefonski i poštanski saobraćaj. Uspostavljanjem austrourgarske uprave osnovan je vlasenički srez kao dio [[Tuzla]]nske oblasti. Već [[1879]]. rekonstruisan je makadamski put [[Sarajevo]]-[[Sokolac]]-[[Han Pijesak]]-Vlasenica-[[Zvornik]]. Ekonomska situacija u Vlasenici i njenoj okolici između dva svjetska rata je bila veoma teška. Harala je glad, [[tuberkuloza]], [[tifus]], [[dizenterija]] i razne druge bolesti. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] (1941 -1945) Vlasenica je prelazila iz ruku u ruke raznih zaraćenih strana, što nije moglo da ostane bez posljedica izraženih u velikim ljudskim žrtvama i materijalnim razaranjima širokih razmera.
 
Nažalost i posljednji ratni događaji, genocid [[1992]]-[[1995]] i agresija na BiH ostavio je dubok trag na ovaj grad. U Vlasenici je protjerano 98 % Bošnjaka, dok je 10 % poubijano, i 6 % pritvoreno u [[koncetracioni logor]] "Sušica", nestali su odvedeni na [[Debelo brdo]], i Batkoviće odakle se nikad nisu vratili.{{izvor}} Od tada se ekonomija grada nikad nije popravila, mada se kultura kao i stari građani Vlasenice polahko vraćaju.
 
== Geografija ==
467

izmjena