Razlika između izmjena na stranici "Biljana Plavšić"

Dodano 187 bajtova ,  prije 10 godina
nema sažetka izmjene
m
|država za kategoriju=Bosna i Hercegovina
}}
'''Biljana Plavšić''', je[[Bosna rođenai Hercegovina|bosansko-hercegovačka]] biologinja, političarka i jedna od predvodnica srpskog nacionalističkog pokreta u Bosni i Hercegovini. Rođena je [[1930]]. u [[Tuzla|Tuzli]],. uU [[Sarajevo|Sarajevu]] je stekla osnovno i srednješkolskosrednjoškolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u [[Zagreb]]u, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, držećipredajući dugo godina katedruna biologijekatedri za biologiju na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član [[SDS]]-a od osnivanja [[1990]]. godine, a iste godine je postala i član [[Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine|Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine]]. [[7. april]]a [[1992]]. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu samozvane [[Republika Srpska|Republike Srpske]].
 
Biljana Plavšić je zajedno s [[Radovan Karadžić|Radovanom Karadžićem]], [[Momčilo Krajišnik|Momčilom Krajišnikom]] i [[Ratko Mladić|Ratkom Mladićem]] bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom [[Rat u BiH|rata u BiH]]. Od [[1992]]. do [[1996]]. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njezin dolazak u [[Bijeljina|Bijeljinu]] na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila [[Željko Ražnatović|Željka Ražnatovića Arkana]] čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim [[Bošnjaci]]ma. Nakon što je Karadžić početkom [[1996]]. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine [[1997]]. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.
 
Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine [[2005]]. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i [[Hrvati]]ma. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.
 
U septembru [[2009]]. godine haški sud za ratne zločine je odobrio njeno oslobađanje prije isteka pune kazne, nakon čega je i švedska vlada odobrila oslobađanje iz zatvora.<ref>http://www.bbc.co.uk/serbian/news/2009/10/printable/091022_plavsicrelease.shtml</ref>
 
== Reference ==
4.116

izmjena