Poremećaji pamćenja
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Pamćenje je proces u kojem su sadržana četiri procesa sposobnosti:
- ZADRŽAVANJE
- REPRODUKCIJA
- PREPOZNAVANJE
- UŠTEDA PRI PONOVNOM UČENJU
VRSTE PAMĆENJA
uredi- MENTALNO (zadržavanje i obnavljanje intelektualnih doživljaja)
- MOTORNO (zadržavanje i obnavljanje naučenih pokreta)
Poremećaji pamćenja
urediSvaki čovjek se susreće u životu sa velikim brojem problema. Svaki čovjek različito reagira na neki problem i različito ga doživljava. U takvim situacijama čovjek se osjeća nesigurnim, neodlučnim i neraspoloženim. Sve ove sitacije izazivaju psihičke teškoće koje su uglavnom povremene i čovjek ih je u stanju savladati. O poremećajima govorimo kada pojedinac za duže vrijeme ili trajno pokazuje poremećaje koje ne možemo smatrati korisnim i normalnim. Poremećaji mogu biti lakši (neuroze i psihoneuroze) teži (psihoze ili duševne bolesti) a treću grupu čine karakterni poremećaji i psihopatije, a razlikujemo ih po stepenu svijesti pojedinca o sopstvenim smetnjama.
Neurotska ličnost nije samo žrtva nekog neugodnog psihičkog doživljaja iz ranog djetinstva, nego je to ličnost koja nije imala mogućnosti rješavati sukobe svojih motiva. Moderna definicija neuroze kao poremećaja glasi: poremećaj koji predstavlja neprimjetno riješavanje dugotrajnih konfliktnih i frustrirajućih sitacija, čiji se uzroci najčešće pronalaze u djetinstvu. Terapija neuroze govori o tome da se ljudima pomogne kako bi oni sami sebi mogli pomoći. Oblici neuroza:
- prisilna neuroza – ovakvi tipovi se ne mogu oslobositi npr. Imena, ritmova, melodija, ili neke normalne radnje izvode nenormalno često.
- neuroza straha – o strahu govorimo kada je vidljiv osjećaj tjeskobe i mučnog uzbuđenja. Svaki neurotičar pati od straha, a ako stah potpuno ovladava osobom govorimo o anksioznoj neurozi. Ako se javlja strah od određenih objekata ili sitacija, koje inače ne izazivaju strah, onda govorimo o fobijama.
- konverzivna neuroza – potisnuti sukobi, traume izražavaju se u tjelesnim simptomima npr. Paralliza, povraćanje, sljepilo. Sa vremenom mogu prerasti u organska oboljenja. Hipohondri je poseban oblik konvertivne neuroze (ličnosti kod kojih je naglašen strah od bolesti i mišljenje im je usmjereno na bolest koju kod sebe naslućuju).
- Psihovegetativni sindrom iscrpljenosti- psihičkog porijekla i obuhvata (iscrpljenost, brzo zamaranje, razdražljivost, glavobolja, lupanje i bolovi srca, proljevi, vrtoglavica, promjene raspoloženja isl).
Sve dok poremećenoj ličnosti uslovljen sukobom dopušta da se kontakt da vanjskim svijetom održi, govorimo o neuroti, čim se prekida taj kontakt govorimo o psihozi. Ona potpuno zahvata čovjeka. Psihotičar ima bolesno "ja". Pokazalo se da je šizofrenija moguća samo uz uslov poremećenog djetinjstva. Ako u fazi odrastanja dođe do dodatnih opterećenja kod osobe, koja je imala naizgled stabilan život, a ne može da riješi konfliktne situacije dolazi do raspadanja cjelokupne ličnosti.