Plijesni
Plijesni ili buđi su grupa gljiva koje se nalaze i na otvorenom i na vlažnim mjestima sa slabo osvijetljenim mjestima.[1] Postoje mnoge vrste plijesni koje su mikroskopske vrste carstva Fungi, koje rastu u nitastim višećelijskim ili jednoćelijskim oblicima. Najbolje rastu u vrućim i vlažnim okruženjima,[2] a razmnožavaju se i šire pomoću spora.[3]
| Plijesni ili buđi | |
|---|---|
 Nektarine napadnute sa dvuje različite plijesni | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Fungi |
| Grupe | |
Spore plijesni mogu preživjeti u različitim uvjetima okoliša, čak i u ekstremnom suhim, iako to ne pogoduje njihovom normalnom rastu Las esporas del moho pueden sobrevivir en variadas condiciones ambientales, incluso en extrema sequedad, a pesar de que ésta no favorece su crecimiento normal.[4]
Najčešći tipovi buđi su:[5]
- Alternaria
- Acremonium
- Aspergillus
- Cladosporium
- Mucor
- Neurospora
- Penicillium
- Rhizopus
- Stachybotrys
- Trichoderma
- Trichophyton
Plijesni mogu rasti na zidovima, hljebu, sirovima, voću, povrću, deblima, listovima biljaka, izmetima, pa čak i na drugim gljivama kao što su pečurke .
Penicilin (čije ime potiče od gljivice Penicillium ) je antibiotik izrađen od plijesni. Otkrio ga je Alexander Fleming.[6] Neke plijesni također su prisutni u različitim vrstama sira, kao što su Camembert, Brie, Roquefort, Stilton itd.[7]
Staništa
urediPlijesni se nalaze u gotovo svim sredinama i mogu se prepoznati, kako u kući tako i na otvorenom, tokom cijele godine. Posebno im pogoduju vlažni i topli uvjeti. Na otvorenom se mogu naći u sjenovitim područjima ili na vlažnim mjestima gdje dolazi do raspadanja lišća ili druge vegetacije. U zatvorenom prostoru mogu se naći na mjestima gdje su razine vlage visoke, kao oko sudopera, toaleta, mašina za pranje suđa, vlažnog tekstila i zapuštenih krpa za brisanje-
Plijesni kao uzročnici infekcije
urediNeki su ljudi osjetljivi na plijesni. Izloženost plijesnima kod ovih ljudi može uzrokovati simptome kao što su začepljenje nosa, iritacija očiju ili piskutanje. Drugi, koji imaju jake alergije na plijesan mogu osjetiti teže reakcije. Teške reakcije mogu se pojaviti među radnicima koji su na poslu izloženi velikim količinama plijesni, kao što je slučaj kod poljoprivrednika koji cijeli dan rade oko plijesni. Neke teške reakcije mogu uključivati vrućicu i otežano disanje. Osobe sa hroničnim bolestima, kao što je opstruktivna bolest pluća, mogu imati upalu pluća. Neki plijesni su toksične jer proizvode mikotoksine koji mogu ozbiljno uticati na ljude i životinje.[1]
Osjetljivi ljudi trebaju izbjegavati područja koja imaju veću vjerovatnoću da imaju plijesan, poput kompostnih gomila, pokošene trave i šumovitih područja.[8] U zatvorenom prostoru rast plijesni može se usporiti održavanjem razine vlage ispod 50% i ventilacijskim tuševima na površinama za kuhanje. Izrasline plijesni mogu se ukloniti s tvrdih površina komercijalnim proizvodima, sapunom i vodom, ili otopinom izbjeljivača pripremljenom smjesom ne više od jedne šalice izbjeljivača u četiri litra vode. Osjetljivi ljudi trebaju nositi prikladnu masku u slučajevima kada se izlaganje plijesni ne može izbjeći.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ a b Moore D; Robson GD; Trinci APJ (editors). (2011). 21st Century Guidebook to Fungi, first edition. Cambridge University Press. ISBN 978-0521186957.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Pitt JI, Hocking AD (2009). Fungi and Food Spoilage. London: Springer. doi:10.1007/978-0-387-92207-2_9.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Brock Biology of Microorganisms, 11th edition. Prentice Hall. 2005. ISBN 0-13-144329-1. OCLC 57001814. Nepoznati parametar
|editors=zanemaren (prijedlog zamjene:|editor=) (pomoć) - ^ Morgan Mike. "Moulds". Microscopy UK. Pristupljeno June 26, 2012.
- ^ Hibbett DS, Binder M, Bischoff JF, Blackwell M, Cannon PF, Eriksson OE et al. (2007). "A higher level phylogenetic classification of the Fungi". Mycological Research. 111 (5): 509–547. PMID 17572334. Eksplicitna upotreba et al. u:
|authors=(pomoć)CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link) - ^ "The Nobel Prize website". Pristupljeno 27. 6. 2012.
- ^ L. H. Stahnke; Stahnke, L.H (2003). "Mould starter cultures for dry sausages—selection, application and effects". Meat Science. L. O. Sunesen. 65 (3): 935–948. doi:10.1016/S0309-1740(02)00281-4. PMID 22063673. Arhivirano s originala, 8. 1. 2009. Pristupljeno 6. 6. 2008.
- ^ Ryan KJ; Ray CG, ED. (2004). Sherris Medical Microbiology, 4th edition. McGraw Hill. str. 633–638. ISBN 0-8385-8529-9.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
Vanjski linkovi
uredi
- Guía de mohos de la EPA
- [1]
- [2] Arhivirano 9. 7. 2020. na Wayback Machine