Plejotropija
Plejotropija (grč. πλείων - pleion = više, + τρόπος - tropos = red, zaokret) jest termin za pojavu da jedan gen, u manjoj ili većoj mjeri, istovremeno utječe na formiranje više osobina. Ustvari, široko je prihvaćeno mišljenje da jedan gen ne kontrolira samo jedno svojstvo i da je još manje osobina koje su kontrolirane sa samo jednog genskog lokusa.[1][2][3][4]
Izraz "pleiotropie" skovan je 1910, kada ga je spomenuo njemački genetičar Ludwig Plate, bivši učenik Ernsta Haeckela, u knjizi Festschrift. Termin "polyphaeon" također je predložen 1925 (Haeckel), ali nije potrajao.
Čak i prije nego što je predložen termin, bilo je primjera različitih osobina za koje se činilo da se nasljeđuju zajedno. U svom klasičnom radu 1866. Gregor Mendel na grašku je povezao tri osobine, navedene pod istim brojem: smeđe sjemenjače, ljubičasti cvjetovi i aksijalne mrlje. Fenomen plejotropnosti, između ostalog, proizlazi i iz činjenice da je svaki genom evolucijski izbalansirana cjelina, u kojoj postoji dugoročno usaglašena interakcija gena (alelnih i nealelnih) u formiranju svakog svojstva i individualnog fenotipa u cjelini.
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.
- ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
- ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
- ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.