Pitaja
Pitaja (lat. Hylocereus undatus) ili zmajsko voće je biljka iz porodice kaktusa. Porijeklom je iz Srednje Amerike, odakle je prenesena u ostale krajeve svijeta. Danas se aktivno uzgaja i u zemljama Istočne i Jugoistočne Azije kao što su Kambodža, Tajland, Tajvan, Malezija, Vijetnam[1], Šri Lanka, Filipini, Indonezija i Bangladeš. U Vijetnamu se uzgaja zahvaljujući Francuzima, koji su je donijeli u 19. vijeku.[2] U ovoj državi je smatraju autohtonom vrstom, naročito sortu sa bijelim mesom.
| Pitaja | |
|---|---|
 Presjek ploda pitaje | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Red | Caryophyllales |
| Porodica | Cactaceae |
| Rod | Stenocereus, Hylocereus |
Zahvaljujući svojim krupnim i atraktivnim cvjetovima bijele boje, koji cvjetaju noću, pitaja je poznata i pod nazivima "mjesečev cvijet" ili "gospa od noći". Tokom cvjetanja, biljka proizvodi slatkast miris. Biljka u prosjeku ima 4 do 6 plodnih ciklusa u godini. Plod može biti ovalnog, eliptičnog ili kruškolikog oblika. Upadljivog je izgleda i ružičaste boje spolja, dok je meso obično bijele ili crvene boje sa crnim sjemenkama. Voćka teži od 150 do 600 grama, a ponekad može doseći i do jednog kilograma.
Vrste uredi
Postoje tri vrste slatke pitaje, sve sa kožastom, pomalo lisnatom korom:
- Hylocereus undatus (bijela pitaja) je voće sa crvenom korom i bijelim mesom. Ovo je najčešća vrsta zmajskog voća.
- Hylocereus costaricensis (crvena pitaja) ima crvenu koru i crveno meso.
- Hylocereus megalanthus (žuta pitaja) ima žutu koru i bijelo meso.
Uzgoj uredi
Nakon što se detaljno očisti od pulpe, sjeme se suši i skladišti. Sjemenke rastu dobro u kompostu ili mješavini zemlje za saksije čak i kada se uzgaja kao sobna biljka. Počinje klijati obično nakon 11 do 14 dana ako je plitko posađeno. S obzirom da je riječ o kaktusima treba povesti računa da se ne pretjera sa zalijevanjem. Kako rast biljke napreduje, budući da se radi o penjačici, zahtijevati će potporu uz koju se može penjati.
Pitaja cvjeta preko noći i najčešće vene ujutro.[3] Ona se oslanja na noćne oprašivače poput šišmiša ili moljaca za oplodnju. Samooprašivanje neće proizvesti plodove kod nekih vrsta, i dok je ukrštanje rezultiralo sa nekoliko "samooprašujućih" vrsta, ukršteno oprašivanje sa drugim varijetetima biljke povećalo je broj i kvalitet plodova. Ovo ograničava mogućnosti uzgoja biljke kod kuće. Međutim, biljke mogu cvjetati između tri i šest puta godišnje, zavisno od uslova uzgoja. Kao i kod drugih kaktusa, ako se otkine zdrav dio biljke, on se može koristiti kao pelcer i postati nova biljka.
Biljka može izdržati temperature do 40 °C, kao i veoma kratke periode smrzavanja, ali neće preživjeti dugotrajno izlaganje temperaturama mržnjenja. Hylocereus se prilagodio na život u suhoj tropskoj klimi sa umjerenom količinom padavina. Zmajsko voće rađa na kaktusolikim stablima 30-50 dana nakon cvjetanja, a može imati i 5-6 ciklusa berbe godišnje. Neke farme u Vijetnamu proizvedu 30 tona voća po hektaru svake godine.[4]
Reference uredi
- ^ Uzgoj pitaje u Vijetnamu
- ^ Porijeklo i botaničke činjenice o Pitaji
- ^ Boning, Charles R. (2006). Florida’s Best Fruiting Plants: Native and Exotic Trees, Shrubs, and Vines. Sarasota, Florida: Pineapple Press, Inc. p. 185. ISBN 1-56164-372-6.
- ^ Jacobs (1999)
| Commons ima datoteke na temu: Pitaja |