Oblast Blagoevgrad
Oblast Blagoevgrad (bugarski: Oбласт Благоевград) jedna je od 28 oblasti u Bugarskoj. Poznata je i pod nazivom Pirinska Makedonija[2] (bugarski: Пиринска Македония). Nalazi se na krajnjem jugozapadu države i graniči sa četiri druge bugarske oblasti na sjeveru i istoku, grčkom regijom Makedonijom na jugu i Sjevernom Makedonijom na zapadu. Oblast se sastoji od 14 općina i 11 gradova. Glavni i najveći grad je Blagoevgrad, po kojem je i nazvana oblast, dok su drugi veći gradovi: Bansko, Goce Delčev, Melnik, Petrič, Razlog, Sandanski i Simitli.
| Oblast Blagoevgrad (Oбласт Благоевград) | |
| oblast | |
| Država |  Bugarska
|
|---|---|
| Glavni grad | Blagoevgrad |
| Površina | 6,449,5 km2 |
| Stanovništvo | 323,552[1] (Popis 2011.) |
| Vremenska zona | UTC+2 (EET) |
| - ljeto | UTC+3 (EEST) |
 | |
| Veb-sajt: bl.government.bg/bg/ | |
Geografija
urediOblast se prostire na teritoriji od 6.449,5 km2 (5,8% od ukupne površine Bugarske) što je čini trećom najvećom oblašću (nakon Burgasa i Oblasti glavnog grada Sofije). Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine naseljavalo ju je 323.552 stanovnika.[1] Obuhvata planine ili dijelove planinskog masiva Rile (sa najvišom tačkom Balkana – vrh Musala, 2925 m), Pirin (najviša tačka – vrh Vihren, 2914 m), Rodopa, Slavjanke, Belasice, Vlahine, Maleševske planine, Ograždena i Stargača. Kroz oblast protiču dvije velike rijeke: Struma i Mesta u čijim dolinama se nalazi i najveća koncentracija stanovništva oblasti, a predstavljaju i važne transportne koridore.
Klima
urediKlima oblasti varira od umjereno kontinentalne do sredozemne u najjužnijim dijelovima. Najvažniji prirodni resursi su drvo, minerali, ugalj, građevinski materijali, uključujući mermer i granit. Predivna i očuvana sredina se smatra važnim resursom. Brojnim nacionalnim parkovima i zaštićenim teritorijama vrši se očuvanje raznolikog biodiverziteta. Obradivo zemljište iznosi oko 38,8% dok se pod šumama nalazi 52% teritorije oblasti.
Općine
uredi
Oblast se sastoji od 14 općina. U sljedećoj tabeli su dati nazivi i neki od osnovnih podataka o općinama, između ostalog i centri općina (gradska naselja su podebljana).
| Općina | Ćirilični naziv | Stanovništvo općine (Popis 2011) |
Grad/selo | Stanovništvo naselja (Popis 2011) |
|---|---|---|---|---|
| Bansko | Община Банско | 13.125 | Bansko | 8.562 |
| Belica | Община Белица | 9.927 | Belica | 3.362 |
| Blagoevgrad | Община Благоевград | 77.441 | Blagoevgrad | 70.881 |
| Garmen | Община Гърмен | 14.981 | Garmen | 1.982 |
| Goce Delčev | Община Гоце Делчев | 31.236 | Goce Delčev | 19.219 |
| Hadžidimovo | Община Хаджидимово | 10.091 | Hadžidimovo | 2.730 |
| Kresna | Община Кресна | 5.441 | Kresna | 3.470 |
| Petrič | Община Петрич | 54.006 | Petrič | 28.902 |
| Razlog | Община Разлог | 20.598 | Razlog | 11.960 |
| Sandanski | Община Сандански | 40.470 | Sandanski | 26.472 |
| Satovča | Община Сатовча | 15.444 | Satovča | 2.434 |
| Simitli | Община Симитли | 14.283 | Simitli | 6.674 |
| Strumjani | Община Струмяни | 5.778 | Strumjani | 998 |
| Jakoruda | Община Якоруда | 10.731 | Jakoruda | 5.792 |
Reference
uredi- ^ a b "Popis stanovništva u Bugarskoj 2011. godine" (PDF). statlib.nsi.bg. Nacionalni zavod za statistiku Bugarske. Arhivirano s originala (PDF), 13. 6. 2018. Pristupljeno 28. 11. 2018.
- ^ Равносметката от войната е, че България е приобщила към своята територия единствено българите от Пиринския край. Въпреки това, според Иван Марков, за хората от Източна Македония, или сегашният Пирински край, действително това е освободителна война.
Vanjski linkovi
uredi
- Zvanični sajt Oblasti Arhivirano 2. 1. 2019. na Wayback Machine