Pind

Pind ili Pindos (grč. Πίνδος - Pindos) je druga najviša planina u Grčkoj (visina 2.637 m).^[1]^[2]

To je planinski masiv na sjeveru Grčke i u južnoj Albaniji. Dug je oko otprilike 160 km. Najviši vrh planine i cijelog lanca je Smolikas sa 2.637 m, koji je drugi najviši vrh Grčke, iza Olimpa (2.917 m). Zato što se pruža duž granice između Teselije i Epira, Pindski lanac se označava i kao "kičma Grčke". Proteže se od grčko-albanske granice u područje Sjevernog Epira i ulazi u grčki dio Makedonije u sjevernoj Grčkoj, sve do sjeverno od Peloponeza. Geološki gledano, pindski masiv predstavlja produžetak Dinarskog sistema planina, koji dominira u zapadnom području Balkanskog poluotoka.

Ovaj stjenoviti kompleks planina, vrhova, platoa, dolina i klisura prolazi grčkim kopnom od sjeverozapada ka jugoistoku. Njegova dužina dostiže gotovo 230 kilometara, a najveća širina je 70 kilometara.

U grčkom dijelu Pindskih planina postoje dva nacionalna park prirode, od 1966: sjeverno od grada Metsovo i južno od Perivolija. Parkovska površina je oko 7.000 hektara. Tu su šume evropskog crnog bora i bukve, a na većim nadmorskim visinama i bosanskog bora (Pinus leucodermis). Park je refugij za medvjede, divlje mačke i risove.^[3]^[4]

Dolina *Aspropotamos* i selo *Milia* u regiji *Trikala*

Također pogledajte uredi

Reference uredi

^ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
^ Mučibabić B., ured. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0.
^ "Valia Kalda Refuge website". Arhivirano s originala, 5. 9. 2008. Pristupljeno 14. 1. 2017.
^ Louis Moreri (1732). Pierre-Augustin Le Mercier (ured.). Le grand dictionnaire historique, ou Le mélange curieux de l'histoire sacrée et profane. 4. str. 1060.

Dopunska literatura uredi

N. Hammond, Epirus, vol. A΄, transl. Athanasiou Giagka, publ. Epirotiki Vivliothiki, Athens 1971, pp. 12–13.
F. Dasoulas, “Pindos, oi geografikes kai istorikes diastaseis enos onomatos” [Pindos, the geographical and historic dimensions of a name], Epirotiko Imerologio 31(2012), pp. 189–254
K. Tsipiras, Oreini Ellada [Mountainous Greece], publ. Kedros S.A., 2003, pp. 14–61
N. Kosmas, “Oi diodoi tis Pindou” [The passages of Pindos], Epirotiki Estia 4 (1955), pp. 14–20.
N. Pihtos, H aisthitiki tis Pindou [The aesthetics of Pindos], publ. City of Metsovo, Ioannina 1988.
B. Nitsiakos, Oi oreines koinotites tis voreias Pindou. Ston apoiho tis makras diarkeias [The mountainous settlements of Northern Pindos. Long term echoes], publ. Plethron, Athens 1995.
Salmon, T. (2006), The Mountains of Greece: The Pindos Mountains, Cicerone Press, ISBN 978-1-85284-440-0

Vanjski linkovi uredi

Commons ima datoteke na temu: Pind

Greek Mountain Flora

[1] Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.

[<“mcb“-2] Mučibabić B., ured. (1998). Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Geodetski zavod BiH. ISBN 9958-766-00-0.

[3] "Valia Kalda Refuge website". Arhivirano s originala, 5. 9. 2008. Pristupljeno 14. 1. 2017.

[4] Louis Moreri (1732). Pierre-Augustin Le Mercier (ured.). Le grand dictionnaire historique, ou Le mélange curieux de l'histoire sacrée et profane. 4. str. 1060.

[1]

[2]

[3]

[4]