Petna kost
Petna kost (lat. calcaneus ili calcaneum = peta[1]) je kost korijena stopala (tarsus) i dio pete. Kod nekih drugih životinja, to je tačka skočnog zgloba.
| Petna kost (Calcaneus) (Calcaneum) (Os calcis) | |
|---|---|
 | |
 Kosti stopala, sa petnom kosti (crvena) | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D002111 |
| TA98 | A02.5.11.001 |
| TA2 | 1468 |
| FMA | 24496 |
| Anatomska terminologija | |
Petna kost se zglobljava sa gležanjskom (talus) i kockastom kosti (os cuboideum).[2][3][4]
Struktura
urediKod ljudi, petna kost je najveća od kostiuju korijena stopala i najveća kost u stopalu. Gležanjska, petna i čunasta kost smatraju se proksimalni redom kostiju stopala. U petnoj kosti, može se razlikovati nekoliko važnih struktura.
Polovina petne kosti najbliža je petnoj kvrgi. Na donjem rubu, na obje strane su njeni bočni i medijalni nastavci, koji služe kao polazišta za musculus abductor hallucis i musculus abductor digiti minimi. Hvatište Ahilove teteive je hrapavo područje na gornjoj strani, a sa prednje strane se zglobljava kuboiidna ili kvadratna kost. Na gornjoj strani petne su tri zglobne površine za zglobljavanje sa stopalskom kosti.
Između ovog gornjeg zglobljavanja, ekvivalent je gležanjska kost sinus stopala (kanal zauzima međukostni stopalskopetni ligament). Na gornjem i prednjem dijelu medijalne površine petne kosti, ispod sredine stopalne površine, postoji horizontalna eminencija, stopalni oslonac (sustentaculum tali), koji je polazište za petnočunasti ligament, lisnopetni i medijalni stopalnopetni ligament. Sa gornje strane ova izbočina je konkavna i zglobljava se sa sredinom petne zglobne površine gležanjske kosti; ispod je užlijebljana za tetivu u musculus flexor hallucis longus. Za njjen prednji rub se veže zajednički ligament za tabanskopetno-čunasti ligamenta, a medijalno na dijelove tabanske, petne i čunaste kosti gležanjskog zgloba.
Na bočnoj strani, obično se nalazi kvrga zvana petna kvrga (ili koturasti nastavak). To je podignuta projekcija koja se nalazi između tetiva dugog lisnog (musculus peroneus longus) i kratkog lisnog mišića (musculus peroneus brevis). Razdvaja dva ukošena žlijeba bočne površine petne kosti (za tetive lisnih mišića).
Njegova glavna anatomska značaj je uloga tačka za divergenciju prethodno općeg puta distalne tetive dugog lisnog i kratkog lisnog mišićja na a, na putu za njihova vezanja na različitim odgovarajućim mjestima.
Kalkaneus je dio dva zgloba: proksimalni međustopalni i stopalnopetni. Petni vrh pokrivena je petnom kesom (torbicom).
Razvoj
urediU petnoj kosti, centar okoštavanja je razvijen od 4. – 7. j sedmice prenatalnog perioda rasta i razvića ljudskog organizma.
Funkcija
urediZa petnu kost se vežu tri mišića: musculus gastrocnemius, musculus soleus i musculus plantaris. Ovi mišići su dio zadnje nožne čože i podržavaju hodanje, trčanje i skakanje. Njihove specifične funkcije uključuju fleksiju tabana i koljena, i pridržavanje nogu na zglobu tokom stajanja.
 |
 |
| Mišić | Polazište/Hvatište | Veza[5] |
| Musculus gastrocnemius | Hvatište | Petna kvržica preko Ahilove tetive |
| Musculus soleus' | Hvatište | Petna kvržica preko Ahilove tetive |
| Musculus plantaris | Hvatište | Petna kvrđica, direktno ili preko Ahilove tetive |
| Musculus extensor digitorum brevis | Polazište | Leđna strana petne kosti |
| Musculus abductor hallucis | Polazište | Medijalnu nastavak petne kosti |
| Musculus extensor hallucis brevis | Polazište | Leđna strana petne kosti |
| Musculus abductor digiti minimi | Polazište | Petna kvrga |
| Musculus flexor digitorum brevis | Polazište | Petna kvrga |
| Musculus quadratus plantae | Polazište | Bočni i medijalni nastavci petne kosti |
Klinični značaj
uredi
(Snimak X-zračenjem)
Normalno, tibija stoji vertikalno iznad petne kosti (pes rectus). Ako je petna osovina između ove dvije kosti pomjerema medijalno, stopalo dolazi u izvrnutu poziciju (pes valgus), a ako se pomjeri bočno, stopalo ide u uvrnut položaj (pes varus).[6]
- Fraktura petne kosti je poznata i kao "ljuvavnička fraktura" i Don Juanova fraktura.
Dodatne slike
uredi-
Lijeva petna kost -
Kostur stopala -
3D snimak lijeve petne kosti izveden iz CT skeniraniranih podataka. Petna kost je bijela, a ostale kosti stopala i gležnja imaju jasno ilustriran položaj i odnos petne kosti sa drugim kostima stopala.
Reference
uredi- ^ Mosby’s Medical, Nursing and Allied Health Dictionary, Fourth Edition, Mosby-Year Book Inc., 1994, p. 242
- ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 364–367. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
- ^ Thieme Atlas of Anatomy (2006), p 410
Dopunska literetura
uredi- Platzer, Werner (2004). Color Atlas of Human Anatomy, Vol. 1: Locomotor System (5th izd.). Thieme Medical Publishers. ISBN 3-13-533305-1.
- Thieme Atlas of Anatomy: General Anatomy and Musculoskeletal System. Thieme. 2006. ISBN 1-58890-419-9.
- Saladin, Kenneth (2012). Anatomy and Physiology, The Unity of Form and Function. McGraw Hill. str. 270–271. ISBN 978-0-07-337825-1.
- "Calcaneus (Heel Bone) Fractures". American Academy of Orthopaedic Surgeons.
Vanjski linkovi
uredi
- 3D printable calcaneus model Arhivirano 4. 6. 2016. na Wayback Machine, free download in STL format (Embodi3D.com)