Patrick Henry
Patrick Henry[1][2] (Patrik Henri) (29. maj 1736 – 6. juni 1799; Hanover County, Virginia) je značajna figura u Američkoj revoluciji koji se pamti najviše po govoru poznatom kao "dajte mi slobodu ili mi dajte smrt". Zajedno sa Samuel Adamsom i Thomas Paineom je bio jedan od najznačajnijih, i najradikalnijih, zagovornika Američke ravolucije i republicizma. Također je bio efikasan i u objelodavanju korupcije u vladinom sektoru te u branjenju historijskih prava.
Patrick Henry | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 2. maj 1736. Okrug Hanover (Virginia), SAD |
| Smrt | 6. juni 1799 (63 godine) Virginia, SAD |
Biografija
urediPatrick je oženio Sarah Shelton 1754. iz čijeg se braka izrodilo 6 djece: Martha (1755 - 1799), John (1757 - 1791), William (1763 - 1798), Anne (1767 - 1799), Elizabeth (1769 - 1842), Edward (1771 - 1794).
Sarah je umrla 1775 a 25 oktobra 1777 Patrick se oženio po drugi put za Dorothea Dandridge (25 septembar 1755 - 14 februar 1831). Iz ovoga braka izrodilo se 11 djece: Dorothea Spotswood (1788 - 1854), Sarah Butler (1780 - 1856), Martha Catharina (1781 - 1801), Patrick Jr. (1783 - 1804), Fayette (1785 - 1813), Alexander Spotswood (1788 - 1854), Nathaniel West (1790 - 1851), Richard (1792 - 1793), Edward Winston (1794 - 1872), John (1796 - 1868), Jane Robertson (1798 - 1798).
Školovan za advokata i poznat po svojim žustrim oratorskim sposobnostima, Patrik je prvi put stekao slavu na slučaju "Parson's Cause" (1763) koji je raspravljao o tome da li cijenu duhana koja se plaća plemstvu za njihovu službu treba određivati vlada ili Kralj. Iako je u stvarnosti Patrik izgubio ovaj slučaj, zbog blage štete nastale time doživljavao se kao pobjeda pokreta za nezavisnost. Možda i zbog ovog slučaja 1765 su ga izabrali u House of Burgesses (zakonodavno tijelo tadašnje kolonije Virdžinije). Iste godine je predložio Virginia Stamp Act Resolutions, koje je uspio izglasati kada većina zastupnika nije bila prisutna (po zakonu neophodno je bilo da prisustvuje 24% glasača). Ovo se smatra jednom od najvećih anti-Britanskih Američkih političkih akcija. Tada je tražio pravo da kolonije oporezuju druge kolonije. Njegove slavne riječi vezane za ovaj događaj su: "Cezar je imao Brutusa, Charles I svog Cromwella, a George III -" (povici: "izdaja, izdaja"). "George III bi mogao učiti na njihovim primjerima. Ako je to izdaja, uzmimo od nje sve što možemo".
Iako ove zadnje riječi možda i nisu autentične, jer jedini očevidac koji je ovo zapisao kada je izrečeno tvrdi da se Patrik ustvari izvinuo za svoje aluzije na izdaju i očitovao odanost kralju, ovaj govor je izazvao velike bure u tom vremenu.
Henryja možda najviše pamte po govoru iz 23. marta 1775. kojeg je dao u House of Burgesses moleći vlast da započne vojnu akciju protiv britanske vojske. Iako su se mnogi dvoumili, većina je blaže naginjala ne slanju trupa. Zbog toga je na kraju svog govora Henry rekao:
"Da li je život tako drag ili mir tako mio da se može kupiti po cijenu roblja i okova? Zabrani to, Svemogući Bože! Sada znam kojim putem ostali mogu da idu; ali za mene, daj mi slobodu ili mi daj smrt!"
Rulja je skočila i povikala: "Na oružje". Ovo je govor koji mnogi smatraju zaslužnim za Virdžinijski početak borbe za nezavisnost. Problematično je samo to što se ovaj govor nije pojavio u štampanom obliku do 1817. Prvi put ga je objavio William Wirt u biografiji Život i karakter Patrick Henryija (Life and Character of Patrick Henry). Moguće je da je ovaj govor, ili bar segmente, napisao Wirt decenijama kasnije.
Tokom revolucije Henri je vodio vojsku protiv kraljevskog guvernera Lord Dunmorea u događaju poznatom kao Gunpowder Incident. Služio je kao post-kolonijalni guverner Virdžinije od 1776 do 1779 te 1784 - 1786.
Nakon revolucije snažno je kritikovao Ustav Sjedinjenih Američkih Država jer je federalnoj vladi davao prevelike ovlasti. Kao vodeći antifederalista bio je jedan od onih koji su zahtijevali usvajanje amandmane iz Bill of Rights. Predsjednik George Washington mu je 1795 ponudio mjesto sekretara države koje je on odbio. 1798 Predsjednik John Adams ga je imenovao za posebnog poslanika Francuske, što je Henry morao odbiti zbog lošeg zdravlja. Izabrali su ga u House of Delegates ali je preminuo tri mjeseca prije preuzimanja funkcije. Smrt je nastupila na Red Hill plantaži, Virginia, 1799, kada mu je bilo 63.
Također pogledajte
uredi
Reference
uredi- ^ Kukla, Jon. "Patrick Henry (1736–1799)". Encyclopedia Virginia (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 8. 2024.
- ^ "Patrick Henry | Revolutionary War Patriot & American Statesman | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 12. 7. 2024. Pristupljeno 1. 8. 2024.