Olimpijske igre 2004.

(Preusmjereno sa OI 2004.)

Ljetne olimpijske igre 2004. (grčki: Θερινοί Ολυμπιακοί Αγώνες 2004, trans. Therinoí Olympiakoí Agónes 2004),[a] zvanično Igre XXVIII Olimpijade (grčki: Αγώνες της 28ης Ολυμπιάδας, trans. Agónes tis 28is Olympiádas) i također poznate kao Atina 2004. (Αθήνα 2004), bile su međunarodna multisportska manifestacija koja se održavala od 13. do 29 augusta 2004. u Atini, Grčka. Na Igrama se takmičilo 10.625 sportista,[1][2] oko 600 više od očekivanog, u pratnji 5.501 zvaničnika tima iz 201 zemlje,[1] sa 301 medaljom u 28 različitih sportova.[1] Igre 2004. obilježile su prvi put od Ljetnih olimpijskih igara 1996. da su prisustvovale sve zemlje sa nacionalnim olimpijskim komitetom, a također su bile i prvi put da je Atina bila domaćin Igara od njihove prve moderne inkarnacije 1896., kao i povratka Olimpijskih igara svom rodnom mjestu. Atina je postala jedan od samo četiri grada u to vrijeme koji je u dva navrata bio domaćin Ljetnih olimpijskih igara (zajedno sa Parizom, Londonom i Los Angelesom). Na ovim Igrama predstavljen je novi avers medalje, koji je zamijenio dizajn Giuseppea Cassiolija koji se koristio od 1928. godine. Novi dizajn sadrži stadion Panathenaic u Atini[3] ispravljajući dugogodišnju grešku korištenja prikaza rimskog Koloseuma, a ne grčkog prostora.[4] Igre 2004. bile su prve od dvije uzastopne Olimpijske igre koje su održane u Južnoj Evropi od Ljetnih olimpijskih igara 1992. u Barseloni, Španija, a nakon njih su uslijedile Zimske olimpijske igre 2006. u Torinu, Italija.

Olimpijske igre 2004.
Grad domaćinAtina, Grčka
Br. država201
Br. sportista10.625
Br. takmičenja301
Otvaranje igara13. august 2004.
Zatvaranje igara29. august 2004.
Ceremonija paljenja plamena upriličena je kao paganska priredba, sa rasplesanim svećenicama.
Olimpijski plamen je prvi put obišao svijet .
Olimpijski plamen na ceremoniji otvaranja

Ceremoniju otvaranja, iz svečanih loža Olimpijskog stadiona, osim domaćina, grčkog predsjednika Kostisa Stephanopoulosa i premijera Kostasa Karamanlisa, predsjednice Organizacijskog odbora "Atina 2004", Gianne Angelopoulos-Daskalaki i grčkih dužnosnika, pratio je veliki broj stranih državnika, među kojima je bio Tony Blair, Ion Iliescu, Recep Tayyip Erdogan, Tasos Papadopulos, George Bush, španski kralj Huan Carlos, princ Charles, kao i predsednici MOO-a - sadašnji Jacques Rogue i bivši Huan Antonio Samaran. Spektakularnu ceremoniju otvaranja Igara mnogi će pamtiti po scenskim efektima i scenografskim rešenjima, ali, prije svega, po snažnoj poruci da je ovo pravo mjesto rođenja Olimpijskih igara, da su upravo ovdje ponikli svi olimpijski ideali i da je sportsko takmičenje način da svijet pokaže jedno ljepše i humanije lice.

Igre, još od antičkog doba, kada su pokrenute idejom o promoviranju iskonskih civilizacijskih vrijednosti, afirmiraju prave duhovne kanone čovječanstva, solidarnost komunikaciju, prijateljstvo i saradnju među ljudima.

Umjetnički dio ceremonije, prepun snažne simbolike, koji je potpisao međunarodni tim autora na čelu sa uglednim grčkim koreografom Dimitrisom Papaioannouom, počeo je padom komete u vodu, iz koje izranjaju pet olimpijskih krugova u plamenu.

U 30-minutnom performansu, sa više stotina sudionika, autori su, putem specijalnih vizualnih efekata i lasera, podsjetili na značaj antičke Grčke, na korijene nauke i umjetnosti, astronomije i geometrije, na mukotrpan put koji je olimpizam prešao u svojoj dugoj tradiciji.

Tako je iz jezera, vode iz koje se rađa novi život, u koje je bio pretvoren središnji dio stadiona, izronilo drvo masline, kao simbol dugovječnosti, olimpijskog duha i Grčke.

Svečani defile sportista iz 202 zemlje, počeo je ulaskom grčke nacionalne zastave, koju je nosio Piros Dimas, trostruki olimpijski pobjednik u dizanju tegova. Čast da olimpijsku baklju, kao posljednji nositelji donesu na stadion, pripala je Nicosu Galisu, košarkašu, Mimisu Domazosu, nogometašu, Vouli Patoulidou, atletičarki, Kaiju Kahjazviliju, dizaču tegova, Janisu Melissanidisu, gimnastičaru i Nicosu Kaklamanakisu, jedriličaru.

Olimpijske Igre su i medijski događaj, bez presedana, jer je slika sa Olimpijskog stadiona, posredstvom 204 TV-kuće, direktno otišla na sve četiri strane svijeta, dok se za ovaj događaj akreditiralo 22.000 novinara.

Medalje

uredi
XXVIII Olimpijske igre  
Mjesto Država Zlato   Srebro   Bronza   Ukupno
1   SAD 35 40 27 102
2   Kina 32 17 14 63
3   Rusija 27 27 38 92
4   Australija 17 16 16 49
5   Japan 16 9 12 37
6   Njemačka 14 16 19 49
7   Francuska 11 9 13 33
8   Italija 10 11 11 32
9   Južna Koreja 9 12 9 30
1 0   Velika Britanija 9 9 12 30

Bilješke

uredi
  1. ^ Standard Modern Greek pronunciation is Šablon:IPA-el.

Reference

uredi
  1. ^ a b c "Athens 2004". International Olympic Committee. olympic.org. Arhivirano s originala, 17. 1. 2013. Pristupljeno 19. 1. 2008.
  2. ^ "The Olympic Summer Games Factsheet" (PDF). International Olympic Committee. Arhivirano s originala (PDF), 12. 1. 2011. Pristupljeno 5. 8. 2012.
  3. ^ "Athens' New Olympic Medal Design Win IOC's Nod". People's Daily. 2. 7. 2003. Pristupljeno 5. 8. 2011.
  4. ^ "Winner Medals". olympic-museum.de. Arhivirano s originala, 4. 7. 2011. Pristupljeno 27. 7. 2011.


  Nedovršeni članak Olimpijske igre 2004. koji govori o sportu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.