Novinarski žanrovi

Teorija novinarstva obuhvata i teoriju novinarskih žanrova (Fr. Genre - rod, vrsta) kao naučno-praktičnu disciplinu koja proučava obike novinarskog izražavanja i načine njihovog grupisanja u žanrove. Oblici novinarskog izražavanja kao što su vijest, izvještaj, osvrt, bilješka, komentar, kritika, članci, esej i feljton pripadaju određenim žanrovima. Iako u svijetu nema precizne i općeprihvaćene tipologije novinarskih žanrova, profesor Boban Tomić ("Uvod u medije", Čigoja štampa, Beograd 2012.) iz savremene prakse i teorije uočava slijedeće žanrove (vrste, rodove): informativni ili faktografski (vijest, 5W i izvještaj), interpretativni (Vijest 5x+2, prošireni izvještaj, komentar, kolumna, bilješka, osvrt, crtica, hronika), analitički ili istraživački (reportaža, kolumna, intervju, fičer, članak, kritika), beletristički (priča, esej, kolumna, satira, kozerija, sarkazam, burleska, aforizam), ilustrativni (fotografija, strip, crtež, karikatura, mapa, tabela, grafikon, infografika) i nenovinarski (reklame, oglasi, obaviještenja, horoskopi, enigmatika).

Vijest

Vijest kao osnovni oblik novinarskog izražavanja je definiran formulom 5 W (Who, What, Why, Where, When). Svaka vijest koja uspješno odgovori na sva ova pitanja postaje jasna primaocu, a ako ijedna značajka nedostaje vijest je nepotpuna. Od novinara se traži sažeto izražavanje, jer novinarstvo nije roman. Uz spomenutih pet značajki bilo bi dobro napomenuti i izvor iz kojeg potječe vijest.

U teoriji novinarstva do danas se razvilo nekoliko podvrsta ovog elementarnog žanra, pa se tako razlikuje: Blic ili fleš vijest, standardna vijest i proširena vijest.

Blic ili fleš vijest je uvijek eliptična, skraćena, te ne posjeduje sve strukturalne značajke, ali također mora biti svakome prepoznatljiva i razumljiva.

Standardna vijest sadrži sva svoja strukturalna obilježja. B. Kojić navodi kako: "Potpuna definicija vijesti još nikome nije uspjela", i to je s filozofske tačke gledišta tačno, ali je ipak tačno i to da je vijest najsažetiji subjektivni odraz i izraz vanjskog svijeta.

Proširena vijest je oblik već forma prijelaza iz vijesti prema izvještaju i prikazu. Njegova osnovna značajka je da daje proširene informacije o jednoj ili dvije strukturalne odlike vijesti.

Izvještaj

Izvještaj pokazuje kako se neki događaj dogodio, kako je proces tekao itd. Izvještaj je puno duži od vijesti pa se i po tome razlikuje od vijesti. Izvještaj se uvijek odnosi na zbivanja među ljudima, on govori o onome o čemu su ljudi govorili i što su zaključili. "Piši tako da svako iz tvog izvještaja shvati što se zbilo na skupu kojem si prisustvovao, što je odlučeno, zašto, kao i zašto su neki bili za i protiv, kako je cijeli događaj protekao, odnosno koja je njegova osnovna poruka" naglašava D. Đurić (1975)

Izjava je podvrsta izvještaja. To je zapravo izvještaj koji ne daje novinar već neka druga kvalificirana osoba koja može pričati o toj temi.

Prikaz je zapravo objektivna deskripcija bez vlastitog stajališta novinara.

Osvrt, bilješka, komentar

Osvrt, njegova osnovna značajka je da on stoji kao prijelazni žanr između tzv. deskriptivnog i analitičkog novinarstva. Naime, za razliku od golog događaja osvrt sadrži ocjenu, odnosno subjektivno stajalište novinara.

Bilješka je podvrsta osvrta. Ona je literalizirani oblik osvrta. Bilješka je informacija o nekoj novosti, vrsta kraćeg napisa kojim se prikazuju neki rezultati znanstvenog istraživanja ili neka novost iz svijeta znanosti ili književnosti.

Komentar je zajedničko ime za niz analitičkih i angažiranih žanrova kojima novinarstvo ostvaruje svoju najvišu izražajnu vrijednost.

Kritika, članci, esej, feljton

Kritika (grč. kritein= suditi, prosuđivati) je žanr gotovo istovjetan komentaru, ali se uglavnom uvriježila praksa da se kritikom nazivaju komentari s područja umjetnosti i kulture u užem smislu pa se danas pišu pozorišne kritike, literarne kritike, muzičke kritike itd.

Članak žanr koji ulazi u red komentara jer je i on razložan odnosno ima svoju znanstvenu dramaturgiju. Članak je komentar i kritika na području znanosti i tehnologije.

Esej je granični žanr koji dijeli i spaja novinarstvo s književnošću i znanošću.

Feljton ima velike sličnosti sa esejom. On je tipično impresinonstički oblik izražavanja, pa je lagan, zanimljiv, zabavan i pun efekata. Uvijek mora imati svoju poantu ili neki drugi završetak u kojem se nalazi temeljna poruka. Za razliku od ostalih žanrova, feljton je najčešće u nastavcima.