Nikita Honijat (sredina 12. vijeka, Hona u Frigiji1210/1220., Nikeja), bizantski historičar.

Sa devet godina iz rodne Hone u Frigiji Nikita Honijat je prešao u Carigrad na daljnje školovanje. O njegovom obrazovanju brinuo se njegov stariji brat Mihailo, kasniji mitropolit atinski. Nikita je stekao svestrano obrazovanje koje mu je omogućilo brojne državne službe u vrijeme više careva. U vrijeme Trećeg križarskog rata 1189. bio je na čelu teme Filipopolj. Učestvovao je u pregovorima bizantskog dvora sa Fridrihom I. Barbarosom. Nikita je dospio do titule velikog logoteta na bizantskom carskom dvoru. Doživio je i preživio razaranje Carigrada, koje je uslijedilo u Četvrtom križarskom ratu 1204. Mletački trgovci pomogli su mu da se spasi sa svojom porodicom. Prebjegao je caru Teodoru Laskarisu u Nikeju. Životna želja bila mu je da se vrati u Carigrad, ali je ipak nije ispunio. Umro je u Nikeji.

Nikita je bio obrazovan retor i obdaren pisac. Sastavio je više djela, bavio se teologijom, pisao pjesme, besjede, govore ali njegovo najvažnije djelo je Hronika, historija epohe careva iz dinastija Komnena i Anđela u periodu 1118. – 1204. godine. Nikitina hronika je ogromno djelo koje obuhvata 21 knjigu (pri čemu je samo doba cara Manojla I. Komnena obuhvaćeno sa sedam knjiga). Uzima se da je Nikita u Nikeji upotpunio i preradio svoje djelo do konačne redakcije. Tada je i pridodao dio koji se odnosi na historiju 1204.-1206. godine.

Nikita Honijat pruža obilje podataka interesantnog za historiju Bizantskog carstva. U odnosu na svoje prethodnike njegovo izlaganje dolazi do izražaja u prikazu historije bizantskog društva 12. vijeka. Kod njega je najbolje opisana atmosfera i shvatanje epohe Komnena i Anđela. U središtu zbivanja uvijek je car, idealan vladar, hrabar branilac državnih granica i zaštitnik reda, tradicije i kulture. Nikita opisuje svakovrsne uspjehe svojih idealnih vladara, ali koristi se i kritikama kojima skreće pažnju na pogrešne poteze vladara u pojedinim situacijama.

Vanjski linkovi uredi