Neuromera je svaka od dvije polovine budućih moždanih hemisfera kičmenjaka tokom rane embriogeneze. Ljudski mozak sadrži 16 neuromera, koje su vidljive od pete sedmice trudnoće.

Od embrionskih neuromera nastaju strukture:

Neuromere čovjeka

uredi

Neuromere čovjeka se mogu podijeliti na kičmenomoždinske, pri čemu svaku odlikuju dva kičmena živca. Preciznije, neuromere su segmenti koji se ponavljaju u kraniokaudalnom (glava-rep) pravcu, svaka povezana s određenom regijom tijela, parom spinalnih živaca. Svaki par živaca precizno inervira specifično područje tijela, koje je identificirano područjem dermatoma, dijelova kože koji su nadraženi iz jednog (senzornog korijena, i miotoma (poprečnoprugasti mišići inervirani iz jednog trbušnog - motornog - korijena). Svaka neuromera ukazuje početni glavni trakt kojem pripada. Postoji 8 cervikalni neuromera (jer prva vratna neuromera, C1, nalazi se između potiljačne kosti i prvog vratnog pršljena - atlasa), 12 neuromera su torakalne, 5 je lumbalnih, 3/4 neuromere su sakralne i koksigealne.[1][4]

Reference

uredi
  1. ^ a b Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0 https://books.google.ba/books?id=fpinPwAACAAJ.
  2. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  3. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
  4. ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.

Vanjski linkovi

uredi