Nekropola sa stećcima u Ljubljenici
Nekropola sa stećcima u Ljubljenici, općina Berkovići, Bosna i Hercegovina. Nekropola je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Nacionalni spomenik čini srednjovjekovna nekropola sa 15 stećaka.
Lokacija
urediLjubljenica je oko 9 km zračne linije sjeverno od Stoca i oko 4 km jugoistočno od Hodova.
Historija
urediU vrijeme XIV. i XV. stoljeća područje šire okoline Stoca pripadalo je srednjovjekovnoj župi Dubravi u oblasti Hum.
Opis
urediNa lokalitetu Pravoslavnog groblja stećci su razasuti po skoro čitavom grobljanskom prostoru i izvan njega. Tu se nalazi 15 spomenika (2 ploče, 12 sanduka i 1 sljemenjak). Stećci su jako dobro klesani i dosta dobro očuvani. Neki su nagnuti i utonuli. Stećak br. 1 Sanduk, dim. 1,25 x 0,68 x 1,05 m. Uz gornji rub okomitih strana je friz od povijene linije sa trolistovima obrubljen uskim trakama. Na zapadnoj čeonoj strani je prikazana muška figura sa mačem u jednoj i štitom drugoj ruci. Ruka sa mačem je podignuta u visini ramena, a mač u visini glave. Štit sa dvije poprečne pruge je u visini prsa. Između mača i glave je tordirani vijenac. Na licu prikazane su oči, nos i usta. Preko odjeće, koja je u pasu uska a nadolje se širi, urezane su poprečne pruge. Donji dio odjeće seže do koljena.
Stećak br. 7 - sanduk na postolju je dimenzija 1,55 x 0,8 x 1,72 m, odlično klesan i dobro očuvan. Pri dnu je sužen. Gornji dio sanduka je malo izbočen u odnosu na uspravne stranice. Ispod izbočenog pojasa preko svih uspravnih strana pruža se friz od povijene linije sa trolistovima, sa donje strane obrubljen plastičnom trakom. Na izbočenom dijelu zapadne čeone strane je na svakom kraju po jedan ukrasni motiv: okruglo udubljenje obrubljeno plastičnim tordiranim vijencem i motiv od dva koncentrična tordirana vijenca. Između njih je natpis pisan bosanskom ćirilicom u tri reda:
- ASE LEŽI VUKOSLAV` CRIJEPOVIĆ`. Na osnovu većine slova i po obradi njegovih reljefnih motiva, Šefik Bešlagić natpis datira u XV. stoljeće.[2][3]
Reference
uredi- ^ "Nekropola u Ljubljenici". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 4. 8. 2022. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ^ "Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost". "Veselin Masleša", 1971, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ^ "Šefik Bešlagić: Stećci – kultura i umjetnost". Internet archive. Pristupljeno 9. 2. 2022.
Literatura
uredi- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Šefik Bešlagić, Stećci Hodova. Anali Historijskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, godina XII, Dubrovnik, 1970., 113-163.
- Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo, 1965
