Nadbiskup

Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«) je naziv koji se u Katoličkoj Crkvi daje biskupu koji se nalazi na čelu jedne nadbiskupije.

Josip Štadler, nadbiskup vrhbosanski od 1881. do 1918. godine

Dijeceza se naziva nadbiskupijom kad je riječ o metropoliji, to jest središtu jedne crkvene pokrajine, ili kad su posrijedi historije razlozi. Nadbiskup se od biskupa razlikuje čašću, ali ne i svetim Redom: nadbiskup i biskup su isti stepen sakramenta reda, a razlika među njima nije sakramentalna, nego funkcionalna. Zato biskup, kad postaje nadbiskupom, ne mora primiti nikakav novi sakrament ili sveti Red.

Nadbiskup koji se nalazi na čelu metropolije naziva se i metropolit.

U Rimokatoličkoj Crkvi postoje i nadbiskupi koji nisu metropoliti. Tri su vrste takvih nadbiskupa:

• Naslovni nadbiskupi - nadbiskupi ugašenih nadbiskupija čiji naslov nose. Takvi nadbiskupi često djeluju u rimskoj kuriji ili kao papinski nunciji.

• Nadbiskupi u dijecezama koje nose naziv nadbiskupije, premda nisu metropolije, pa tako ni sjedište crkvene pokrajine. Takav je slučaj, primjerice, s nadbiskupima Strasbourga, koji je izravno podređen Svetoj Stolici, Avignona koji je sufragan marsejskoga nadbiskupa. U Hrvatskoj je u takvom položaju zadarska nadbiskupija, koja je izravno podređena Svetoj Stolici.

• Biskupi koji prime naslov nadbiskupa ad personam, a da njihova dijeceza ne postane nadbiskupijom. U tom slučaju naslov nadbiskupa ostaje vezan uz osobu, poput počasnog naslova.

Nadbiskup koji je i metropolit nosi palij, dok ga nadbiskupi koji to nisu ne nose.

U pravoslavlju nadbiskup se naziva arhiepiskop.,