Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine
Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine (Il Kal Grandi -Veliki hram, ili Il Kal Vježu -Stari hram ili Stara sinagoga) jest dio Muzeja Sarajevo smješten u prostoru nekadašnjeg Starog hrama, u najstarijoj sinagogi u Bosni i Hercegovini.[1] Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 11. oktobra 2003. donijela je odluka da se Muzej Jevreja proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.[2]
Historija
urediSagrađen je 1580. kada je rumelijski beglerbeg Sijavuš-paša dao novac da se izgradi jedan veliki stambeni objekat za Jevreje Sefarde, koji su 1566. godine protjerani iz Španije, došli u Sarajevo i donijeli svoje običaje i jedan od najznačajnijih rukopisa iz 15. vijeka – sarajevsku Hagadu. Na mjestu tadašnje Sijavuš-pašine daire ili Velike avlije otpočelo se sa gradnjom. Do kraja 16. vijeka u prostoru Velike avlije nastaje prva sinagoga, Stari jevrejski hram. Građevina je teško oštećena u požarima 1697. i 1788. godine. Nakon brojnih teškoća i dobijanja dozvole osmanskih vlasti za obnovu 1794, sinagoga je obnovljena 1821. Posljednja molitva čula se šest dana nakon aprilske okupacije Sarajeva 1941.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, sinagoga je pretvorena u zatvor, a potom u magacin. Od 1966, nakon restauracije, sinagoga je Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine. Dokumenti i pokretni predmeti u muzeju svjedoče o životu i stvaralaštvu naroda koji ima značajnog udjela u ukupnoj historijskoj slici Bosne i Hercegovine.
Opis
urediObjekat Stari jevrejski hram u Sarajevu je četvorougaona građevina, orijentiran u pravcu sjever-jug. Ukupna dužina iznosi 23,17 m na zapadnoj strani, dok je dužina druge strane 20,87 m. Širina objekta na južnoj strani je 10,87 m, dok je širina na sjevernoj strani 11,62 m. U sklopu objekta, sa južne i istočne strane hrama, je kaldrmisano dvorište koje je sa svih strana zatvoreno, dijelom velikim zidovima od pritesanog kamena, a dijelom zidovima samog hrama. Na uzdužnoj strani zida smještene su niše. U dvorište se ulazi sa tri strane, a sva vrata su široka, dvokrilna, od željeza.
Sinagoga je građena od pritesanog i polupritesanog kamena, a debljina zidova iznosi 110 cm. Aneks na sjevernoj strani je izgrađen 1909. godine, a zidovi su od cigle debljine 40 i 48 cm. Unutrašnji prostor je podijeljen u tri broda koji su međusobno odvojeni stupovima.
Reference
uredi- ^ "Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 24. 2. 2012. Pristupljeno 18. 2. 2012.
- ^ "Željeznička stanica u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom". Službeni list 66/18. Pristupljeno 9. 2. 2021.