Morski sisari su akvatični sisari koji se oslanjaju na okean i druge morske ekosisteme za svoje postojanje. Oni obuhvataju životinje kao što su foke, kitovi, morske krave, morske vidre i polarne medvjede. Oni ne predstavljaju pojedinačni takson ili sistematsku grupu, već imaju polifiletske odnose zbog konvergentne evolucije. Oni nemaju neposrednog zajedničkog pretka i isto tako ujedinjeni su po njihovom oslanjanju na morsko okruženje za ishranu.

Grbavi kit pliva
Grbavi kit (Megaptera novaeangliae)
Morski leopard (Hydrurga leptonyx)

Adaptacija morskih sisara na vodeni životni stil znatno varira među vrstama. Kitovi i morske krave su potpuno adaptirani na vodeno okruženje i zato su stalni stanovnici vode. Foke i morski lavovi su poluakvatični; oni provode većinu svog vremena u vodi, ali se moraju vratiti na kopno za važne aktivnosti kao što su parenje, uzgoj mladunaca i linjanje. Nasuprot tome, vidre i polarni medvjedi su mnogo manje prilagođeni za život u vodi. Njihova ishrana se takođe značajno razlikuje; neki mogu jesti zooplanktone, drugi mogu jesti ribu, lignje, školjke, morsku travu, a neki mogu jesti i druge sisare. Iako je broj morskih sisara mali u poređenju sa onima na kopnu, njihova uloga u različitim ekosistemima je velika, posebno u pogledu održavanja morskih ekosistema, kroz procese koji uključuju regulaciju populacija plijena. Ova uloga u održavanju ekosistema čini njihov status posebno zabrinjavajućim, jer je trenutno 23% vrsta morskih sisara ugroženo.

Pošto su osvojili kopno, neki sisari su se vratili na more. Neki, kao što su foke i morski lavovi, vode pretežno vodeni život, ali većina dolazi na kopno da rađa. Drugi su potpuno raskrstili sa zemaljskim životom. Najprilagođenija grupa morskih sisara, koja obuhvata kitove, pliskavice i delfine, spadaju u red Cetacea.

Taksonomija

uredi

Klasifikacija postojećih vrsta

uredi
Filogenija morskih sisara
Mammalia
Afrotheria
Hyracoidea

Procaviidae

Tethytheria
Proboscidea

Elephantidae

Sirenia

Dugongidae (dugonzi)

Trichechidae

Trichechus manatus (sjevernoamerički lamantini)

Trichechus senegalensis (afrički lamantini)

Trichechus inunguis (amazonski lamantini; slatkovodni lamantini)

Laurasiatheria
Euungulata
Cetartiodactyla
Whippomorpha

Hippopotamidae

Cetacea

Mysticeti (kitovi pločani)

Odontoceti (kitovi zubani, izuzev riječnih delfina)

Ruminantia

Perissodactyla

Ferae

Pholidota

Carnivora

Feliformia

Caniformia

Canidae

Arctoidea
Ursidae

Ursus maritimus (polarni medvjed)

svi ostali medvjedi

Mustelidae

Enhydra lutris (morska vidra)

Lontra felina (obalna vidra)

Neovison macrodon (morska kuna)

svi ostali mustelidi

Pinnipedia

Otariidae (prave foke)

Odobenidae (ušate foke)

Phocidae (morževi)

Taksoni napisani podebljanim slovima su morski.[1]

Reference

uredi
  1. ^ Jefferson, T. A.; Leatherwood, S.; Webber, M. A. (1994). Marine Mammals of the World. Food and Agriculture Department of the United Nations. str. 1–2. ISBN 978-92-5-103292-3. OCLC 30643250.
  2. ^ a b c Perrin, William F.; Baker, C. Scott; Berta, Annalisa; Boness, Daryl J.; Brownell Jr., Robert L.; Domning, Daryl P.; Fordyce, R. Ewan; Srembaa, Angie; Jefferson, Thomas A.; Kinze, Carl; Mead, James G.; Oliveira, Larissa R.; Rice, Dale W.; Rosel, Patricia E.; Wang, John Y.; Yamada, Tadasu, ured. (2014). "The Society for Marine Mammalogy's Taxonomy Committee List of Species and subspecies" (PDF). Pristupljeno 25. 6. 2016.

Dalje čitanje

uredi

Vanjski linkovi

uredi