Modus (dominantna vrijednost) je, pored aritmetičke sredine i medijane, još jedna mjera centralne tendencije skupa podataka. Modus je jednostavno najčešća vrijednost u nizu.[1] Obilježava se na dva načina - Mod ili D (ovo drugo je skraćenica od dominantna vrijednost).

Primjeri uredi

1) Neka je dat sljedeći skup podataka (npr. rezultata na nekom testu znanja): 12, 23, 43, 15, 23, 32, 23, 50, 64, 40. Kako je modus po definiciji najčešća vrijednost, onda on ovdje iznosi Mod = 23.

2) Neka je dat sljedeći skup podataka: 2, 4, 3, 8, 4, 7, 6, 3. Može se primijetiti da se po dvaput ponavljaju vrijednosti 3 i 4. Zato se kaže da ovi podaci imaju dva modusa.

3) Sedmero ljudi smo pitali koje boje najviše vole. Njihovi odgovori su: zelena, bijela, plava, zelena, crvena, žuta, zelena. Vidi se da modus ne mora biti broj, već i neka verbalna odrednica. U ovom slučaju, Mod = zelena, jer je to boja koju su ispitanici u primjeru najčešće naveli (ponavlja se tri puta). Ako distribucija ima jedan modus, poznata je pod nazivom unimodalna. Ako ima dva modusa, onda je bimodalna, a ako ima više modusa, naziva se polimodalnom.

Ako distribucija podataka odstupa od normalne (tj. asimetrična je), obično se dešava da se modus ne poklapa sa aritmetičkom sredinom, niti sa medijanom.

Primjeri za modus mogu se naći u svakodnevnom životu:

  • Najčešće vrijeme ljeti je sunčano, dakle, podaci o vremenu za mjesece počev od juna, pa do augusta imaju Mod = sunčano.
  • Komad/vrsta odjeće koju najčešće nosimo je, ustvari, modus našeg oblačenja.
  • Grad, restoran, ili kafić koji najčešće posjećujemo je modus naših mjesta na koje odlazimo.
  • Ocjena u srednjoj školi koju najčešće dobivamo je modus svih naših ocjena u srednjoj školi.

Reference uredi

  1. ^ Dragićević, Č. (1991). Statistika za psihologe. Beograd: Društvo psihologa Srbije.