Moderna vremena

Film koji je napisao i režirao Charlie Chaplin, snimljen je 1936. i traje 87 minuta. Ovo je posljednji Chaplinov nijemi film iako su se već uveliko počeli snimati filmovi sa zvukom. Chaplin je samo povremeno ubacivao zvuk da bi dočarao monotoniju rada u fabrici. Ideja o snimanju ovakvog filma se javila kada je jedan mladi novinar rekao Chaplinu o proizvodnoj liniji u Detroitu koja radnike dovodi do nervnog sloma. Film je okarakterisan kao velika satira o dehumanizaciji i automatizaciji rada. Isprva film je bio finansijski neisplativ, ali je bio upamćen kao Chaplinova komedija koja najbolje karikira socijalne teme. Bio je čak i optužen za komunističku propagandu. Ondašnja nacistička Njemačka je zabranila prikazivanje filma a Austrija je cenzurisala scenu kad je Charlie našao zastavicu na ulici. Film Moderna vremena gleda u budućnost ali ne sa entuzijazmom i razrađuje mnogo šire teme kao što su: nehumani efekat mnogih aspekata modernosti, uključujući industrijalizaciju, birokratiju, urbanizaciju, i zakonodavstvo. Veoma uočljiva tema u ovom filmu je i fenomen nezaposlenosti.[1]

Moderna vremena
RežiserCharlie Chaplin
ProducentCharlie Chaplin
Scenarist(i)Charlie Chaplin
UlogeCharlie Chaplin
Paulette Goddard
Henry Bergman
Tiny Sanford
Chester Conklin
Hank Mann
Stanley Blystone
MuzikaCharlie Chaplin
Žanrkomedija, drama
KinematografijaIra H. Morgan
Roland Totheroh
MontažaCharlie Chaplin
Produkcija
  • Jim Henson Company Lot Izmijeni na Wikipodacima
DistributerUnited Artists
Premijera25. februar 1936.
Trajanje87 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet1,5 miliona $

Radnja filma uredi

 
Charlie Chaplin u sceni iz filma

Mali Tramp (Charlie Chaplin) je fabrički radnik koji doživljava nervni slom zbog pretjeranog rada i biva poslan u duševnu bolnicu. Po izlasku iz bolnice, nailazi na crvenu zastavicu koja je ostala iza ljevičarskih demonstracija. On uzima zastavicu i pokušava da je vrati vlasnicima, ali policija ga hapsi zbog subverzivnih aktivnosti. U policijskom autu upoznaje djevojku Gamine (Paulette Goddard), koja je također bila uhapšena, ali za krađu hljeba. U zatvoru Tramp postaje kooperativan i čak pomaže vlastima da spriječe organizovani bijeg iz zatvora. Zbog toga je nagrađen da bude opet na slobodi. Ponovo nalazi posao ali ovaj put na brodogradilištu. Ubrzo biva otpušten pošto greškom i prerano pušta brod u more. Sljedeći posao bio je noćni portir u prodavnici ali kada su se pojavili provalnici on ih uopće ne spriječava u njihovim namjerama. Zbog toga je opet poslat u zatvor. Po izdržavanju kazne, susreće se opet sa djevojkom koju je upoznao u zatvoru i oboje odlaze bez posla ali sretni.[2][3]

Zanimljivosti uredi

Prije snimanja filma Chaplin je boravio u Evropi upoznao se sa Mahatmom Gandhijem i raspravljao sa njim o mašinama. Chaplin je rekao Gandhiju:

...ja sam zbunjen vašim gađenjem prema mašinama koje bi mogle osloboditi čovjeka od ropstva, pod uslovom da se koristi u dobre svrhe...

Gandhi je odgovorio da su mašine napravile Indiju zavisnu od Engleske i zato mi moramo biti nezavisni od mašina ako mislimo dobiti našu slobodu.[4] Prije samog početka snimanja Chaplin je izjavio da bi

...mašine trebale biti od koristi čovjeku a ne da izazivaju tragediju i izbacuju ljude s posla...

Vatikan je, među 15 ostalih, svrstao ovaj film pod kategorijom umjetnost.

2003. Kanski filmski festival se zatvorio sa filmom Moderna vremena u čast Charlie Chaplina, a prazna stolica osvjeljena reflektorom simbolizirala je Charlieja.[5]

Kritike uredi

... ja pratim mnogo filmova, i ne mogu se sjetiti kad sam zadnji put čuo da publika aplaudira na kraju filma. Ali to je se desilo sa ovim filmom. I poslije filma čule su se priče u lobiju i garaži; svi su definitivno bili uzbuđeni; možda mnogi od njih nikad nisu ni vidjeli Chaplina prije, ili su bili prosto sretni da su otkrili nešto što je odolilo zubu vremena i što nije izbledjela genijalnost jednog čovjeka... Roger Ebert[6]

Reference uredi

Vanjski linkovi uredi