Merovinzi (francuski: Mérovingiens) su francuska vladarska porodica i dinastija. Vladala je Franačkom od 481. do 751.[1]

Dinastija je dobila ime po legendarnom vođi Salijskih Franaka Meroveju.

Ujedinitelj Franaka bio je Klodovik. On je stvorio jaku franačku državu i primio kršćanstvo. Njegovi sinovi osvajaju Burgundiju 534, Provansu 536, Tiringiju, a Bavarci su priznali njihovu vlast.

Prema ustaljenom običaju svi nasljednici franačkih vladara su dijelili zemlju svoga oca. To je bilo izvorište čestih borbi među nasljednicima. Kralj Dagobert je privremeno ujedinio Franačku. Poslije njega slijedi čitav niz nesposobnih vladara (otuda je taj period nazvan periodom 'lijenih vladara') u čije ime su upravljali majordomi. Porodica Karolinga imala je majordomsku poziciju i 751. zbacila je Merovinge sa vlasti.

Najznačajniji merovinški vladari:

Reference

uredi
  1. ^ Pfister, Christian (1911). "Merovingians" . u Chisholm, Hugh (ured.). Encyclopædia Britannica. 18 (11. izd.). Cambridge University Press. str. 172–172.

Vanjski linkovi

uredi