Međunarodni višegradski fond
Međunarodni višegradski fond (engleski: International Visegrad Fund) predstavlja projekat koji je nastao sporazumom zaključenim 9. juna 2000. godine na inicijativu Višegradske grupe, čiji je cilj pružanje finansijske podrške međunarodnim inicijativama. Sporazum je zaključen između Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke. Sjedište Fonda je u Bratislavi. Službeni jezik Fonda je engleski. Budžet Fonda u 2005. iznosio je 3 miliona eura i sistematski se povećavao na 8 miliona eura.[1] Sastoji se od jednakih doprinosa država članica (1,75 miliona eura svaka) i viška (jednakog 531 hiljadu eura).[2]
Glavni zadaci i ciljevi Fonda uredi
Cilj Fonda je podržati saradnju između zemalja Višegradske grupe i njihovo zajedničko predstavljanje i odnos prema trećim zemljama.
Ovi ciljevi se postižu kroz finansijsku podršku promotivnih i razvojnih aktivnosti poput:
- kulturne saradnje;
- naučne razmjene, istraživanja i saradnje u oblasti obrazovanja;
- razmjene mladih;
- granične suradnje;
- turizma.
Donacije uredi
Četiri puta godišnje (1. marta, 1. juna, 1. septembra, 1. decembra), Fond pruža donacije u obliku "malih" grantova koji iznose do 6.000 eura. Pored toga, dva puta godišnje (15. marta i 15. septembra) Fond pruža i poticaje u obliku "standardnih" grantova, čiji se iznos kreće od 6001 eura i obično ne prelazi 20.000-30.000 eura.[3] Grantovi Međunarodnog Višegradskog Fonda namjenjeni su također i za realizaciju projekata od strane zemalja Istočnog partnerstva i Zapadnog Balkana, koje se mogu prijaviti za podršku pri realizaciji projektnih prijedloga koji za cilj imaju prenos znanja i iskustva od zemalja Višegradske grupe u oblastima demokratizacije i regionalnih integracija.[4]
Vijeće ambasadora odlučuje o odabiru projektnih aplikacija, vodeći se sljedećim kriterijima:
- projekat mora biti povezan sa aktivnostima Višegradske grupe, te samim tim biti rezultat saradnje između partnera Grupe;
- projekat mora imati promotivni aspekt, kao i široki publicitet;
- projekat mora podržavati integraciju zemalja Višegradske grupe sa EU i unutar same Grupe;
- projekat bi trebao podržavati lokalne inicijative.
Kako se proširuju kriteriji koje projekat ispunjava, tako se povećavaju i šanse za dobijanje sredstava u okviru Međunarodnog višegradskog fonda.
Finansijska sredstva za naučna istraživanja od Višegradskog fonda mogu tražiti također i univerziteti, privatni fakulteti, istraživački centri, privatna lica i preduzeća ili jedinice lokalne samouprave.
Organizaciona struktura uredi
Fond je pravni subjekat i njegovi organi uključuju:
- Konferenciju ministara vanjskih poslova i Vijeće ambasadora
- Izvršnog direktora
- Sekretarijat
Spisak izvršnih direktora uredi
- 2000–2003 – Urban Rusnák (Slovačka)
- 2003–2006 – Andrzej Jagodziński (Poljska)
- 2006–2009 – Kristóf Forrai (Mađarska)
- 2009–2012 – Petr Vágner (Češka)
- 2012–2015 – Karla Wursterová (Slovačka)
- 2015–2018 – Beata Jaczewska (Poljska)
- 2018–2020 – Andor F. Dávid (Mađarska)
- 2020–2021 – Edit Szilágyiné Bátorfi (Mađarska)
- od 2021 – Petr Mareš (Češka)
Također pogledajte uredi
Reference uredi
- ^ "Visegrad Fund". European Centre (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 2. 2021.
- ^ "Visegrad Fund Budget". visegradfund.org (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 26. 5. 2015. Pristupljeno 12. 2. 2021.
- ^ "APPLY FOR GRANTS". Visegrad Fund (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 2. 2021.
- ^ "VISEGRAD+ GRANTS". Visegrad Fund (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 2. 2021.