Mary Wollstonecraft

Mary Wollstonecraft
Mary Wollstonecraft
Rođenje	27. april 1759.; Spitalfields, London, Engleska
Smrt	10. septembar 1797 (38 godina); Somers Town, London, Engleska

Mary Wollstonecraft (27. april 1759 – 10. septembar 1797) bila je engleska autorica irskog porijekla i borac za prava žena.

Život i rad

Wollstonecraft je rođena kao jedno od šestoro djece u porodici poljoprivrednika Edwarda Johna i njegove žene Elizabeth Dickson. Još od djetinjstva porodica se stalno selila. Kao posljedica toga, Mary je bila loša u školi, ali je zato i uporna u učenju. Još kao djevojčica se zauzimala za ravnopravno obrazovanje žena. Sa 19 godina postaje radnica u jednom domaćinstvu u Bath. Tu radi od 1778 do 1779. Poslije toga osniva, zajedno sa svojim sestrama, privatnu školu u kojoj predaje do 1786.

U decembru 1785 putuje za Lisabon, na poziv svoje najbolje prijateljice Fanny Blood, da bi bila prisutna dok se porađala. Kad se je u januaru 1786 ponovo u London vratila, zatekla je svoju privatnu školu na rubu stečaja, koje su u njenoj odsutnosti vodile njene sestre. Da bi platila dugove postaje guvernanta u Irskoj. 1787 gubi posao guvernante, ali je u isto vrijeme već objavila svoj prvi roman Mary, pa je raspolagala s dovoljno novca da sebi priušti mali stan u Londonu. Preko Josepha Johnsonona, svog izdavača, upoznaje 1790 švicarkog pisca i slikara Johann Heinrich Füssli s kojim je imala svoju prvu vezu. Veza nije dugo držala a Füssli je bio već oženjen.

U jesen 1792. Wollstonecraft putuje, po preporuci svog izdavača, u Francusku. Tu se upoznaje sa pisateljicom Helen Maria Williams preko koje upoznaje Thomas Christie izdavača Analytical Review.Nakon toga upoznaje i svjetskog pustolova Georg Forstera kao i Gustav von Schlabrendorf. Preko Schlabrendorfa stupa u kontakt s američkim piscem, političarem i privatnikom Joel Barlow kao i s njegovom suprugom Ruth Barlow a i naučnikom Wilhelm von Humboldtom.

Kroz političke promjene u to vrijeme bili su joj poznati Olympe de Gouges, Théroigne de Méricourt i Etta Palm d'Aelders iako nije imala kontakta s njima. Znatnu inspiraciju Wollstonecraft je dobila od britanske hitoričarke Catherine Macaulay, koja se zalagala za ravnopravnost žena.

U Francuskoj Šili objavljuje svoje najpozantije djelo A vindication of the rights of woman u kojem se zauzima za ravnopravnost mušakaraci i žena. Ovo djelo je posvećeno tadašnjem francuskom parlamentarcu i kasnijem vanjskom ministru Charles-Maurice de Talleyrand-Périgord, od kojeg je Šili očekivala podršku.

U zimu 1792/1793 Wollstonecraft upoznaje američkog biznismena Gilbert Imlaya s kojim je do aprila imala vezu. Shelley rađa 14. aprila 1794. u Parizu kćer Fanny. Imlay prijavljuje Shelley i zajedničku kćerku Fanny kao američke građane da bi ih zaštitio jer je još bila u toku francuska revolucija. Sheley je u ljeto 1794 pod imenom mrs. Mary Imlay proputovala kroz skandinavske zemlje. Tu su njene bilješke Letters Written During a Short Residence in Sweden, Norway, and Denmark 1796 objavljene. Budući da je Gilbert Imlay nije želio vjenčati, Sheley se 1795. s kćerkom vraća u London. Pada u depresiju i 10. oktobra 1795. vrši pokušaj samoubistva na mostu Putney Bridge. Sheley posjećuje 14. aprila 1796.anarhističkog pisca William Godwina s kojim 29. marta 1797. sklapa brak. Nakon vjenčanja sa preuzela je dvostruko prezime Mary Wollstonecraft-Godwin. U tom braku je rodila kćerku je Mary Shelley poznata i pod imenom Mary Wollstonecraft Shelley. Mary Shelley je postala čuvena po romanu Frankenstein ili moderni Prometej. 10. septembra 1797. umire Mary Wollstonecraft Shelley od posljedica dječije groznice.^[1]

Potshumno odlikovanje

Umjetnica i feministkinja Judy Chicago je unijela njen lik u svome djelu The Dinner Party, koje je stvarala od 1974-1979. Djelo se nalazi u muzeju u Brooklynu.^[2]

Izbor njenih djela

A Vindication of the Rights of Woman. (1792), Neuauflage: Oxford University Press, 2009, ISBN 978-0199555468 (en)
Thoughts on the Education of Daughters. (1787) (en)
The Works of Mary Wollstonecraft. Janet Todd (Hrg.), NYU Press, London 1989, ISBN 978-0814792285 (en)
Collected Letters of Mary Wollstonecraft. Janet Todd (Hrg.), Penguin Classics, 2004 (en)

Literatura

Sparre, Sulamith: Denken hat kein Geschlecht. Mary Wollstonecraft (1759 – 1797), Menschenrechtlerin. Lich: Edition AV, 2006, ISBN 3-936049-70-X (de)
Gibbels, Elisabeth: Mary Wollstonecraft zwischen Feminismus und Opportunismus, Narr, 2004, ISBN 978-3823360773 (de)
Taylor, Barbara: Mary Wollstonecraft and the Feminist Imagination. Cambridge: Cambridge University Press, 2003
A Routledge Literary Sourcebook on Mary Wollstondecraft’s "A Vindication of the rights of Woman". Ed. by Adriana Craciun. London u. New York: Routledge, 2002, ISBN 0-415-22735-6, (Ausgabe von 2001: ISBN 0-415-22736-4.)
Priester, Karin: Mary Wollstonecraft, ein Leben für die Frauenrechte. München: Langen Müller, 2002, ISBN 3-7844-2882-7 (de)
Bock, Gisela: Frauen in der europäischen Geschichte. München: Beck, 2002, ISBN 3-406-46167-0 (de)
Vera Nünning: Wollstonecraft, Mary. In: Metzler Lexikon Englischsprachiger Autorinnen und Autoren. 631 Porträts – Von den Anfängen bis zur Gegenwart. Hrsg. von Eberhard Kreutzer und Ansgar Nünning, Metzler, Stuttgart/Weimar 2002, S. 630–632. (de)
Todd, Janet: Mary Wollstonecraft. A Revolutionary Life. London: Weidenfels & Nicolson, 2000, ISBN 0-297-84299-4
Weckel, Ulrike: : Gleichheit auf dem Prüfstand. Zur zeitgenössischen Rezeption der Streitschriften von Theodor Gottlieb von Hippel und Mary Wollstonecraft in Deutschland. In: Tugend, Vernunft und Gefühl. Geschlechterdiskurse der Aufklärung und weibliche Lebenswelten. Münster: Waxmann, 2000, S. 209-247 (de)
Tomalin, Claire: The Life and Death of Mary Wollstonecraft. Revised edition, London: Penguin, 1992, ISBN 0-14-016761-7
Ferguson, Moira: Mary Wollstonecraft. Boston: Twayne, 1984, ISBN 0-8057-6867-X (en)
Flexner, Eleanor: Mary Wollstonecraft. A Biography. New York: Coward, 1972 (en)
Wardle, Ralph M.: Mary Wollstonecraft, a critical biography. Lincoln, Neb.: Univ. Pr., 1967 (en)
Rasy, Elisabetta: Der Schatten des Mondes. Aus dem Ital. von Christel Galliani. München: Goldmann, 2001, ISBN 3-442-72864-9. (Biografischer Roman) (de)