Marko Perojević

Marko Perojević (Trogir, 16. 10. 1876 - Sarajevo, 28. 9. 1943.), hrvatski historičar. Gimnaziju je završio u Splitu, a studij teologije u Zadru. Nakon završetka studija, 1900. godine, posvećuje se svećeničkoj djelatnosti. Godine 1921. stupa u državnu službu kao vladin knjigovođa u Sarajevu. Nakon penzionisanja 1924. počinje se baviti novinarstvom i zapošljava se kao član uredništva sarajevskih dnevnih novina Jugoslavenski list.

Marko Perojević
Rođenje	(1876-10-16) 16. oktobar 1876. Trogir, Austro-Ugarska
Smrt	28. septembar 1943(1943-09-28) (66 godina) Sarajevo, Nezavisna Država Hrvatska
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	Historičar

Iako nije stekao obrazovanje iz historije na posebnom studiju, ipak se još od njegovih svećeničkih dana primjećivala njegova naklonost djelima iz hrvatske historije. Tako je izučavao anarhije u Dalmaciji u 18. stoljeću, a 1908. je za izdavanje priredio knjigu Pavla Andreisa Storia della citta di Trau iz 17. stoljeća. Mnogo je pisao, ali su njegovi radovi razasuti najviše po različitim periodičnim izdanjima kao što su Jugoslavenski list ili Kalendar Napredak. Većini njegovih radova nedostajao je kritički aparat s kojim bi njihova vrijednost nesumnivo porasla.

Pred kraj života počeo je pisati i obimnu studiju o historiji srednjovjekovne Bosne koja je kasnije trebala izaći u sklopu knjige Poviest Hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do godine 1463, u izdanju Hrvatskog kulturnog družtva Napredak. Prema svjedočanstvu savremenika, upravo je Ferdo Šišić, glasoviti hrvatski historičar, predložio da Perojević obradi dio o političkoj historiji bosanskog srednjeg vijeka. Tako je on morao u veoma kratkom vremenu savladati obilje građe i literature sa kojom od ranije nije bio upoznat.

Pristupajući radu na ovom izuzetno zahtjevnom zadatku, Perojević se počeo javljati i u štampi sa kraćim prilozima iz bosanske historije. Tako se pozabavio vjerskim prilikama u srednjovjekovnoj Bosni, krunisanju kralja Tvrtka I, gdje je zastupao mišljenje o njegovom dvostrukom krunisanju, o bosanskom braku i ženama. U ovim prilozima se uočavalo da Perojević ne obraća dovoljno pažnje na rezultate svojih prethodnika kao i da u iznošenju podataka nije pouzdan. Svoja znanja iz bosanske historije je konačno sažeo na oko 400 stranica u navedenom djelu koje je izašlo u Sarajevu 1942. godine. Iako je čitljiva i iako nudi obilje sitnijih podataka, cjelokupna studija nije dovoljno naučno utemeljena i danas se u mnogo čemu smatra prevaziđenom.

Djela

Knjige

• "Storia della citta di Trau / Paolo Andreis ; pubblicata per cura di Marco Perojević", Split, 1908.
• "Tomislav, prvi kralj hrvatski i njegovo doba", Naklada Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Sarajevo, 1925.
• "Hiljadugodišnjica hrvatskoga kraljevstva (g. 925-1925.)", Narodna tiskara, Split, 1925.
• "Ninski biskup u povijesti hrvatskog naroda", Matica hrvatska, Zagreb, 1939.
• "Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa", Zagreb, 1-1930., 2-1931., 3-1998.

Članci

• Oko bogumilstva u srednjovjekovnoj Bosni, Jugoslavenski list, Sarajevo, 31. siječnja 1937.
• O krunisanju kralja Tvrtka I, Jugoslavenski list, Sarajevo, 25. prosinca 1937.
• Brak u Bosni druge polovine XIV. vijeka, Jugoslavenski list, Sarajevo, 25. prosinca 1940.
• Kralj Zvonimir i Bosna, Kalendar Napredak, god. XVI, Sarajevo, 1941.
• Žena iz bosanske povijesti, Kalendar Napredak, god. XVI, Sarajevo, 1941.Sarajevo, 1941.

Literatura o Marku Perojeviću

• Ivan Alilović, Perojević Marko, u, “I. Alilović, Bibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova”, Zagreb 1989, 158-159.
• Pažanin Ivan, Doprinos poznavanju knjižnice i bibliografije Marka Perojevića, Glasnik Društva bibliotekara 4, Split 1996, 23-35.
• Jaroslav Šidak, Marko Perojević (U povodu 10-godišnjjice smrti), Historijski zbornik, god. VI, br. 1-4, Zagreb, 1953, 149-152.
• ... Perojević Marko, “Opća enciklopedija Jugoslovenskog Leksikografskog zavoda, 6 (Nih-Ras)”, Zagreb 1980, 382.