Marijan Bogdanović

Fra Marijan Bogdanović (8. decembar 1720 – 7. januar 1772) bio je bosanski franjevac, ljetopisac, apostolski vikar i latinist.

Biografija uredi

Rođen je u Kreševu 8. decembra 1720. od oca Franje i majke Mande. Marijan je imao mlađeg brata fra Matu, franjevca, koji je umro 1771. godine od groznice i tuberkuloze, dok je studirao teologiju i hirurgiju u Napulju. Fra Marijan je osnovno obrazovanje stekao u Franjevačkom samostanu u Kreševu, gdje je 1739. godine primljen u novicijat. Naredne godine odlazi u Italiju u Napulj gdje je sedam godina studirao filozofsko-teološke nauke. Tamo je postao i svećenik oko 1747. godine. Poslije toga je pet godina predavao filozofiju i moralnu teologiju u Dubrovniku. Po povratku u rodnu Bosnu obavljao je dužnost župnika, učitelja i propovjednika. Godine 1762. postao je gvardijan. Tri godine kasnije izabran je za kustosa ili zamjenika provincijala. Njegovo službovanje u kreševskom samostanu nakratko prekida požar koji se desio 7.4.1765. godine. Crkva i samostan su obnovljeni tek dvije godine kasnije, a fra Marijan je bio voditelj gradnje. Nakon obnove samostana i crkve, fra Marijan Bogdanović je postavljen na položaj biskupa i apostolskog vikara. Umro je 7. januara 1772. godine od tuberkuloze. Sahranjen je sutradan u samostanskoj crkvi u Kreševu. Na položaj apostolskog vikara naslijedio ga je fra Marko Dobretić.[1]

Djela uredi

Fra Marijan Bogdanović je od 1765. do 1771. pisao Ljetopis na latinskom jeziku, koji je prožet mnogim talijanizmima, što je rezultat njegovog školovanja u Italiji. Prve tri godine Bogdanović je zapisivao događaje po sjećanju, da bi kasnije započeo bilježiti građu hronološkim redom. Ljetopis kreševskog samostana sadrži historijsko vrijedne podatke o crkvenim i društveno-političkim prilikama u Bosni i Hercegovini toga doba. Ovaj ljetopis nije pisao samo jedan čovjek, nego trojica. Marijan Šunjić stariji (1798–1847) je nastavio pisanje Ljetopisa od 1772. do 1799, a treći posljednji dio Ljetopisa od 1800. do 1817. popunio je fra Anđeo Šunjić mlađi (1839–1906).[2]

Reference uredi

  1. ^ Bogdanović, fra Marijan, (2003), Ljetopis kreševskog samostana, str. 16-22, Synopsis
  2. ^ Mijatović, Anđelko, (1985), Fra Marijan Bogdanović, Ljetopis kreševskog samostana (1765–1817), Sarajevo, str. 336 + ilustracije, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 18 (1), 329-329.