Mačke

Mačke (lat. Felidae) predstavljaju porodicu iz razreda sisara (Mammalia), iz reda zvijeri (Carnivora).[1][2][3][4] Sam naziv „mačka“ može se odnositi na domaću mačku ili pak bilo koju vrstu unutar porodice mačaka. Mačke imaju uvlačive kandže, mišićava tijela i jake fleksibilne prednje noge. Mogu zadati jak ugriz zahvaljujući svojim zubima i jakim mišićima na licu. Mačke su pravi mesojedi i većinom žive samačkim životom. Divlje mačke nastanjuju Afriku, Evropu, Aziju, Sjevernu i Južnu Ameriku. Mogu se naći u različitim staništima poput šuma, polupustinja, močvara ili planina.[5] Živuće mačke su podijeljene u dvije potporodice: velike mačke (Pantherinae) i male mačke (Felinae), a ukupno ih ima 41 vrsta.[6] Pored njih, postojale su još dvije potporodice mačaka: Proailurinae i Machairodontinae. Najpoznatiji predstavnik izumrlih mačaka jeste čuveni Smilodon, sabljuzuba mačka iz potporodice Machairodontinae.

Mačke
Felidae collage.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Potkoljeno Vertebrata
Razred Mammalia
Red Carnivora
Podred Feliformia
Porodica Felidae
G. Fischer de Waldheim, 1817.
Potporodice

Felinae

Pantherinae

KarakteristikeUredi

Fizički izgledUredi

Mačke u osnovu imaju fleksibilna tijela sa mišićavim ekstremitetima. Na šapama imaju mekane jastučiće i većina ih ima uvlačive kandže. Različite vrste se po veličine znatno razlikuju. Jedna od najmanjih mačaka je crnonoga mačka, čija je dužina između 35 i 40 cm, a najveća (ne računajući hibride u zoološkim vrtovima) sibirski tigar, koji može biti dug do 3,5 m i težiti 300 kg.[5]

Krzno se razlikuje po debljini i boji. Deblje krzno imaju mačke koje žive u hladnijim krajevima, kao što su sniježni leopard, sibirski tigar ili ris. Boja krzna je najčešće između smeđe i zlatne i kod većine vrsta prisutne su pjege, linije ili rozete. Vrste koje imaju jednobojno krzno su lav, puma, karakal i jaguarundi.[5]

Jezik mačaka prekriven je špicastim ispupčenjima koja se koriste kao četkice. Ispupčenja predstavljaju kukice u obliku kandže na čijim se vrhovima nalaze udubljenja u obliku slova "U". Kada miruju, četkice leže ravno na jeziku okrenute ka pozadi, a kada je vrijeme za timarenje, kukice se isprave. Udubljenja na vrhovima kukica sakupljaju pljuvačku i raspoređuju je po krznu dok se mačka timari.[7]

ČulaUredi

Mačke imaju relativno velike oči koje im omogućavaju binokularni vid. Noćni vid im je posebno dobar zbog prisustva svijetlećeg očnog sloja (Tapetum lucidum) koji odbija svjetlost nazad prema očnoj jabučici. Iz tog razloga je mačiji vid oko šest puta bolji od ljudskog. Međutim, u odnosu na ljude, mačke slabije raspoznaju boje.[5]

Što se tiče čula sluha, manje mačke su u stanju čuti zvukove visokih frekvencija. To im omogućava da pronađu male glodare.[5]

Mačke također imaju razvijeno čulo njuha, iako ne u tolikoj mjeri kao kod pasa. No većina ih nije u stanju osjetiti slatkoću, osim Pallasove mačke i vrsta iz roda Leopardus.

Pored već pomenutih čula, brkovi mačke predstavljaju jako osjetljive senzore kojima mogu osjetiti najmanje promjene u kretanju zraka, te su od posebne pomoću noćnim lovcima.

ZubaloUredi

Gornja- i donja čeljust su čvrsto povezane zglobom koji ne dozvoljava druge pokrete osim otvaranja i zatvaranja. Zubalo ima 30 zubi i dijastemu. Ona omogućuje, da očnjaci, kod zatvaranja gornje i donje čeljusti, prođu jedni pored drugih. Očnjaci, ili zubi "hvatači" služe za hvatanje i držanje lovine. Zubi "koljači" služe za odgrizanje komada mesa koje se zatim bez žvakanja guta. Koljače tvore zadnji predni kutnjak i prvi kutnjak. Rubovi su im oštro nazubljeni i kod ugriza se mimoilaze.

PandžeUredi

Mačke imaju po pet prstiju na prednjim i četiri na zadnjim šapama. Osim geparda, plosnatoglave mačke i mačke ribara, sve ostale mačke imaju pandže koje su u pravilu uvučene i zaštićene u "jastučićima" na šapama. Samo kad je potrebno, mačke ih korištenjem određenih mišića izvlače iz zaštitnih jastučića. Ovo zato, da ostanu oštri i ne istupe se kod hoda. Nehotično izvlačenje pandži sprečavaju tetive s unutrašnje strane prstiju. Osjećaj opipa je na šapama vrlo dobro izražen, to je razlog zašto mačke često i šapama istražuju nepoznati predmet.

RepUredi

Sve mačke imaju rep. On im koristi za održavanje ravnoteže, ali i za sporazumijevanje unutar vrste. Kod nekih vrsta, kao npr. kod risa, je vrlo kratak. Rep također može da ukazuje na raspoloženje u dodiru sa ljudima. Što je mačka nervoznija to više mlati repom.

RasprostranjenostUredi

Mačke žive na svim kontinentima osim na Antarktiku. Međutim, važno je reći da su ih u Australiju i Okeaniju sa sobom donijeli naseljenici. To je naročit problem za lokalnu faunu jer do tada nije poznavala mačke, pa im se nije mogla prilagoditi.

Socijalno ponašanjeUredi

Većina mačjih vrsta su samotnjaci. Mužjaci i ženke se sreću samo u razdoblju parenja, a nakon toga se razilaze. Značajni izuzetak su lavovi koji žive u većim čoporima, a i mužjaci geparda ponekad formiraju manje skupine koje zajedno idu u lov. Iako se mačke većinom smatraju kao kućni ljubimci, one se ne mogu voditi za lancem. Već iz razdoblja Egipta su bile poštivane zbog svoje samostalnosti, elegancije i nepokorivosti, a takve su i dan danas.

PrehranaUredi

Mačke se hrane gotovo isključivo mesom, dok je puno drugih zvijeri u grupi svejeda. Mačke su vrlo specijalizirane zvijeri, i uglavnom su lovci iz zasjede. Jedino gepard može slijediti plijen na duže staze. Mačke u slobodnoj prirodi preferiraju živu lovinu, a samo izuzetno jedu strvinu.

SistematikaUredi

 
Divlja mačka

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi

ReferenceUredi

  1. ^ Salles, L.O. (1992). Felid phylogenetics: extant taxa and skull morphology (Felidae, Aeluroidea). American Museum Novitates.
  2. ^ Hemmer, H. (1978). Evolutionary systematics of living Felidae – present status and current problems.
  3. ^ Johnson, W. E.; Dratch, P. A.; Martenson, J. S.; O'Brien, S. J. (1996). Resolution of recent radiations within three evolutionary lineages of Felidae using mitochondrial restriction fragment length polymorphism variation. Journal of Mammalian Evolution.
  4. ^ Christiansen, P. (2008). Evolution of skull and mandible shape in cats (Carnivora: Felidae).
  5. ^ a b c d e Sunquist, M.; Sunquist, F. (2002). "What is a Cat?" Wild Cats of the World. University of Chicago Press.
  6. ^ A revised taxonomy of the Felidae: The final report of the Cat Classification Task Force of the IUCN Cat Specialist Group. 2017.
  7. ^ "Misterija mačjeg jezika: Naučnici otkrili šta se zaista dešava kada se mačka liže". nationalgeographic.rs.