Ludovik Njemački

Ludovik II (810 - 28. august 876), poznatiji kao Ludovik Njemački, bio je unuk Karla Velikog i treći sin franačkog kralja Ludovika Pobožnog i njegove prve supruge Ermengarde od Hesbaye. Dobio je nadimak Njemački poslije smrti jer je vladao teritorijom koja je pripadala bivšoj Germaniji. Kako bi učvrstio vlast, nastavio je praksu cara Karla darivajući članove porodice koji su zatim služili kao lokalni guverneri. Vladao je iz Regensburga, starog glavnog grada Germanije. Kada je njegov otac Ludovik I podijelio carstvo 840, on je postao kralj Istočne Franačke od potpisivanja Verdenskog ugovora 843. do svoje smrti.

Ludovik Njemački
Kralj Istočne Franačke
Vladavina	11. august 843. - 28. august 876.
Prethodnik	Ludovik Pobožni
Nasljednik	Ludovik Mlađi
Supružnik	Hemma od Altdorfa
Dinastija	Karolinzi
Otac	Ludovik Pobožni
Majka	Ermengarde od Hesbaye
Rođenje	810.
Smrt	28. august 876.

Podjela carstva i pobune

Treći sin cara Ludovika Pobožnog i unuk Karla Velikog. Otac mu je prilikom prve podjele države 817. dao kao potkraljevstvo Bavarsku i zemlje koje su s njom graničile na istoku. Ludvig je od 825. vladao u tim zemljama gotovo kao samostalan vladar i sam se prozvao kraljem Bavaraca. Kada se caru Ludoviku iz njegovog drugog braka rodio najmlađi sin Karlo i on zato iznova podijelio državu oduzevši neka područja svojim starijim sinova, to je prouzrokovalo sukob braće Lotara i Pipina s ocem u koji se Ludovik Njemački ispočetka nije miješao. Međutim 833. Ludovik Njemački se pridružio braći u pobuni protiv oca. Svrgnuvši oca trojica braće međusobno su podijelili državu. Već sljedeće godine Ludovik Njemački je, nezadovoljan zbog vrlo lošeg postupanja Lotareva prema ocu, otpao od braće i vratio oca na vlast.

Kada je 839. Pipin umro, Ludovik Pobožni iznova je podijelio državu zaobišavši pritom Ludovika Njemačkog, zbog čega se on 840. pobunio protiv oca, ali je ovaj 20. juna iste godine iznenada umro. Najstariji sin Lotar sada je cijelu državu svojatao za sebe zbog čega je izbio građanski rat među braćom. Lotar je, nekoliko puta poražen od braće, bio prisiljen na sklapanje Verdunskog ugovora 843. godine kojim je Franačka država definitivno podijeljena. Ludovik Njemački je pritom dobio istočne dijelove države i još k tome Mainz, Speyer i Worms.

Ludovik se pokazao uspješnim i sposobnim vladarom. Uspio je državu održati na okupu i ona je tako, unatoč nekim kasnijim diobama, postala jezgra iz koje je nastala današnja Njemačka.

Na jugoistoku je Ludvig često morao odbijati napade Bugara, a ratovao je i protiv Čeha, Lužičkih Srba i Moravaca. Najteže borbe morao je voditi protiv Normana koji su stalno provaljivali u rajnsko područje i Friziju.

Godine 870. Ludovik Njemački je dobio polovicu Lotaringije. Nakon smrti cara Ludovika II Ludvig je kao stariji brat imao pravo na carsku krunu, ali ga je mlađi brat Karlo Ćelavi pretekao i sam postao carem. Ludovik Njemački mu se zato osvetio pustošećim upadom u njegovu državu Zapadnu Franačku (Francusku).

Ludovik Njemački je sa svojom suprugom Hemmom imao tri sina: Karlomana, Ludviga Mlađeg i Karla. Među njima je još 865. podijelio državu tako da je Karloman dobio Bavarsku, Ludvig Frankoniju i Sasku, a Karlo Alemaniju.

Ludovik Njemački je umro 28. augusta 876. u Frankfurtu na Majni. Budući da je bio prvi kralj Istočne Franačke iz koje je nastala Njemačka, njemačka historiografija 19. vijeka dodala mu je pridjev Njemački s kojim je ušao u historijske knjige i udžbenike.