Kvekeri

kršćanski pokret

Kvekeri (poznati i kao Religijsko društvo prijatelja) jesu kršćanski vjerski pokret bez sveštenstva i obreda.[1] Pokret se pojavio u Engleskoj sredinom 17. stoljeća i brzo proširio po današnjem SAD-u iz kolonije Pennsylvanije, koju je osnovao kveker William Penn, dobivši zemljište 1681. kraljevskom poveljom. Danas u svijetu ima približno 200.000 kvekera.

Kvekeri su religiozna zajednica koju odlikuje to da nemaju religioznih dogmi, te je kod njih svako ponaosob pozvan da nađe unutrašnju svjetlost koja je božanske prirode.[2] Oni vjeruju da su biblijski spisi zapravo mitovi i legende jednog prohujalog vremena, na osnovu kojih se ne izgrađuje religiozno-životni sistem. Jer, Bog ako je nekad govorio, On to čini i danas, nijedna od Njegovih osobina nije nikad prestala postojati pa ni osobina da se obraća ljudima. Bili su istaknuti zagovornici pacifizma, koji su odbacivali sve oblike nasilja i usvojili pacifističko tumačenje kršćanstva još 1660. Tokom ratova u 18. stoljeću u kojima je Engleska učestvovala, kvekeri su zadržali principijelnu obavezu da neće služiti u vojsci ili miliciji ili da plate alternativnu kaznu od 10 funti.

"Šutnja je zlato". Kvekeri na svojim sastancima u svojim salama za okupljanje najvećim dijelom provode u šutnji, predajući se skrušeno Bogu. Ceremonije su za njih samo prazne forme iza kojih ne stoji ništa. Svako može biti propovjednik, muškarci, žene, pa i djeca.

Život je sam po sebi dobar, stoga ga treba provesti u korisnom radu na dobrobit svih ljudi. Kvekeri ne špekuliraju o onome što ne znaju, stoga ni nemaju dogme o zagrobnom životu. U svakom je čovjeku iskra Božije svjetlosti, stoga je svaki čovjek dostojan poštovanja.

Oni stoje u službi Boga i čovjeka. Potpomažu svaki dobrotvorni rad i uvjek su tamo gdje je pomoć potrebna bez ikakvih misionarskih pretenzija. Poznati su ostali po tome što su nebrojenim crncima pomogli da prebjegnu u Kanadu u vrijeme robovlasništva u SAD-u. Za poređenje: u to vrijeme neke Crkve vodile su debate o tome posjeduju li crnci dušu ili ne, tj. jesu li punovrijedni ljudi kao i bijelci.

Kvekeri vjeruju da su alkohol i kocka zabranjeni te odbijaju služenje vojnog roka. Nose jednostavnu odjeću, odbijaju se zaklinjati, promoviraju apstinenciju od opijata i protivnici su ropstva.[3]

Godine 1947. dobili su Nobelovu nagradu za mir.

ReferenceUredi

  1. ^ "FAQs". Friends General Conference. Pristupljeno 9. 1. 2018.
  2. ^ Fox, George (1903). George Fox's Journal. Isbister and Company Limited. str. 215–216. This is the word of the Lord God to you all, and a charge to you all in the presence of the living God; be patterns, be examples in all your countries, places, islands, nations, wherever you come; that your carriage and life may preach among all sorts of people and to them: then you will come to walk cheerfully over the world, answering that of God in every one; whereby in them ye may be a blessing, and make the witness of God in them to bless you: then to the Lord God you will be a sweet savour, and a blessing.
  3. ^ "Society of Friends | religion". Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 13. 6. 2017.


  Nedovršeni članak Kvekeri koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.