Ersin~bswiki

STECAJ::Stecaj je zakonom utvrdjen postupak koji se provodi nad imovinom duznika radi namirenja povjerilaca.Pored namirenja povjerilaca stecajem se onemogucava dalje lose poslovanje privrednog subjekta.Stecajem se postize kako ravnomjerno namirenje povjerilaca tako i zastita duznika od povjerilaca koji na svaki nacin zele da se namire iz duznikove imovine.U teoriji i praksi,stecaj se sprovodi postovanjem odredjenih nacela od kojih su najvaznija-nacelo jednakosti koje podrazumjeva da su svi povjerioci jednaki prilikom namirenja iz stecajne mase(imamo izuzetak izlucnih i razlucnih povjerilaca);nacelo univerzalnosti-u stecajnu masu ulazi sva imovina duznika;nacelo unovcenja imovine-vrsi je stecajni upravnik na javnoj prodaji;nacelo ogranicenja podrazumjeva ogranicenje duznikovih aktivnosti u pogledu raspolaganja imovinom;nacelo atrakcije koje se odnosi na nadleznost suda koji ovim principom se proglasava nadleznim u pojedinim slucajevima kada obicno nema nadleznost a slucaj je usko u vezi sa stecajem za kog je sud nadlezan. == POSTUPAK==Postupak se pokrece pismenim zahtjevom stecajnog duznika ili bilo kojeg povjerioca koji ima pravni interes.Postupak stecaja se moze pokrenuti nad svim privrednopravnim subjektima sa pravnim subjektivitetom,nad duznikom pojedincem ili javimog preduzecem,a ne moze se pokrenuti nad drustveno politickom organizacijom ili fondom finansiranim iz budzeta.Razlozi za pokretanje stecajnog postupka su insolventnost ili ocekivana insolventnost.Insolventnost nastaje onda kada subjekt nije u stanju da izvrsava svoje prispjele obaveze u kontinuitetu od 30 dana.Ocekivana insolventnost je procjena da subjekt nece biti u mogucnosti da izvrsava svoje obaveze u narednom periodu i u tom slucaju pravo na zahtjev za poktetanje stecaja ima samo duznik.Nadlezan sud za stecaj je sud koji je stvarno nadlezan u mjestu gdje subjekt ima sjediste. == ORGANI ==Organi stecajnog postupka su:stecajni sud,stecajni sudija,privremeni stecajni upravnik,stecajni upravnik,skupstina povjerilaca,privremeni odbor povjerilaca i odbor povjerilaca. == STECAJNI SUDIJA ==Stecajem rukovodi stecajni sudija kao sudija pojedinac.On preduzima zakonom predvidjene aktivnosti i nadzire rad stecajnog upravnika. == STECAJNI UPRAVNIK ==Stecajnog upravnika imenuje stecajni sudija rjesenjem o otvaranju stecajnog postupka.Stecajni upravnik je fizicko lice koje je polozilo strucni ispit i ima odredjeno iskustvo.Lica koja ne mogu obavljati ovu funkciju su lica koja se moraju izuzeti po zakonu,srodnici stecajnog sudije,lica koja duguju povjeriocima ili su clanovi drustva pod stecajem ili njegovi zastupnici,povjerioci,zaposlenici kod stecajnog duznika.Mnogobrojna su prava stecajnog upravnika,medju kojima su:stupanje u posjed imovine stecajnog duznika,upravljanje,unovcavanje imovine duznika,izuzece pokretnih stvari i dokumentacije duznika i njihovo cuvanje,popis povjerilaca,vodjenje poslovnih knjiga.Medju najvaznijim obavezama stecajnog upravnika je osiguranje imovine stecajnog duznika kod odgovarajuce osiguravajuce kuce. == SKUPSTINA POVJERILACA ==Skupstinu povjerilaca cine svi povjerioci bez obzira na visini trazbina.Prvu skupstinu saziva stecajni sudija rjesenjem o otvaranju stecajnog postupka.Pravo glasa imaju svi povjerioci koji su na vrijeme prijavili svoje trazbine,i oni kojima iste nisu osporene od privremenog stecajnog upravnika.Povjerioci nizih isplatnih tedova nemaju pravo glasa.Skupstina donosi odluke vecinom glasova,s tim da ta vecina mora sadrzavati glasove povjerilaca cija ukupna potrazivanja prevazilaze 50% ukupnih potrazivanja.Skupstinom rukovodi stecajni sudija.Skupstina,po otvaranju stecaja,moze izabrati novog stecajnog upravnika i time zamjeniti privremenog upravnika i sudija mora imenovati lice kojeg je skupstina izabrala. == ODBOR POVJERILACA ==Odbor povjerilaca se bira iz kruga povjerilaca i bira ga skupstina.U odboru moraju biti zastupljeni sve strukture povjerilaca i to kako povjerioci sa velikim trazbinama tako i povjerioci sa malim trazbinama,predstavnici zaposlenih i razlucni povjerioci.Pored povjerilaca u odboru mogu biti i strucna lica.Odbor je sastavljen od neparnog broja clanova kojih ne smije biti vise od 7.Na prvoj sjednici se bira predsjednik.Stecajni sudija i upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora ali bez prava glasa.Odluke se donose vecinom glasova.Zadaci odbora su:vrsenje kontrole rada nad stecajnim upravnikom,trazenje izvjestaja o radu od istog,davanje saglasnosti za vaznije pravne radnje istom.Ovaj organ nije obavezan. == STECAJNA MASA I RASPOREDJIVANJE POVJERILACA ==Stecajnu masu cine imovina i to i pokretna i nepokretna duznikova stecena prije ili za vrijeme stecaja,prava i trazbine duznika.Stecajna masa sluzi za podmirenje povjerioca.Stecajni povjerioci su rangirani u isplatne redove u zavisnosti od njihovih potrazivanja.Naplata potrazivanja se vrsi po sljedecem redosljedu:prvi su povjerioci visih isplatnih redova i to su:povjerioci kojima se isplacuju trazbine koje je uzrokovao stecajni upravnik ili duznik uz njegovu saglasnost u toku trajanja privremene uprave,zaposleni radnici i njihova potrazivanja koja proisticu iz radnog odnosa u visini minimalca,povjerioci trazbina iz trajnih obligacija ako je tako dogovorio st. upravnik.Opsti isplatni red cine povjerioci koji imaju osnovan imovinski zahtjev prema stecajnom duzniku u vrijeme otvaranja stecajnog postupka.U nize isplatne redove spadaju povjerioci koja svoja potrazivanja imaju u vidu kamata koje teku od otvaranja stecajnog postupka na potrazivanja povjerilaca,troskove nastale u toku stecajnog postupka,potrazivanja na osnovu novcanih i prekrsajnih kazni ili nastale izvrsenjem krivicnih djela,trazbine na osnovu neke besplatne obaveze,potrazivanja koja se odnose na vracanje zajma. == IZLUCNI I RAZLUCNI POVJERIOCI ==Izlucni povjerioci su ona vrsta povjerilaca koja ima izlucno pravo nad pojedinim djelovima imovine duznika.Naime,ti dijelovi imovine stecajnog duznika njemu u stvari ne rpipadaju,ali se po nekom osnovu nalaze kod duznika na koristenju.novac ne spada u ovu kategoriju vec samo oni predmeti koji su u sklopu stvarnog prava.U ovu vrstu stvari spadaju pokretne ili nepokretne stvari koje nisu vlasnistvo duznika vec trecih lica koja su izlucni povjerioci i mogu traziti njihovo vracanje.Stvar koja je predmet izlucnog namirenja se ne moze traziti u predhodnom postupku vec najranije poslije izvjestajnog rocista,a ako je stvar neophodna za nastavak poslovanja duznika,upravnik moze traziti odgodu izlucnog namirenja za 90 dana,a po odobrenju stecajnog sudije,za jos 90 dana.Razlucni povjerioci su oni povjerioci koji imaju prioritetno pravo namirenja svojih trazbina i to odvojenog namirenja iz predmeta razlucnog prava.Naime,ako su neka potrazivanja povjerilaca,prije otvaranja stecaja bila obezbjedjena zalogom ili pravom zadrzavanja,ta se potrazivanja mogu namiriti nezavisno od stecaja iz zaloge ili prava zadrzavanja.Uslov je da su ova prava blagovremeno stecena sto znaci minimum 60 dana prije otvaranja stecaja.Ovo u cilju sprecavanja iskoristavanja loseg poslovanja subjekta.U ove povjerioce spadaju:hipotekarni povjerioci,povjerioci zemljisnog duga,zalozni povjerioci,povjerioci sa prenesenim pravom od strane duznika radi obezbedjenja i povjerioci kojima pripada pravo zadrzavanja. == FAZE ==1.Prethodni postupak 2.Otvaranje stecajnog postupka 3.Prijavljivanje i ispitivanje trazbina 4.Unovcavanje imovine 5.Namirenje povjerilaca diobom stecajne mase 6.Zkljucivanje stecajnog postupka 7.Reorganizacija stecajnog duznika == PRETHODNI POSTUPAK ==Prijedlog za pokretanje stecajnog postupka stecajnom sudu mogu podnijeti:povjerioci i oni su tada u obavezi da predujme troskove istog u roku od 15 dana;duznik koga stecajni sudija moze osloboditi placanja predujma ako dokaze da nije u mogucnosti snositi troskove predhodnog postupka.Na osnovu primljenog prijedloga stecajni sudija bez odlaganja utvrdjuje:da li postoji jedan od razloga za stecaj(insolventnost ili nastupajuca insolventnost) i da li je prijedlog pravno osnovan i podnesen od ovlastenog lica.On moze donijeti sljedece mjere:odrediti zabranu raspolaganja pojedinacnim imovinskim vrijednostima,usloviti raspolaganje imovinom saglasnoscu stecajnog suda,odrediti privremenu zabranu primanja poste,odrediti privremenog stecajnog upravnika,privremeno obustaviti sva ili samo neka prinudna izvrsenja nad imovinom duznika.Izlucni i razlucni povjerioci se ne mogu namiriti u ovom dijelu postupka.Ako ga imenuje stecajni sudija,zadaci privremenog upravnika su:osigurati imovinu duznika kod osiguravajuceg drustva,mora ispitati da li ce imovina duznika pokriti troskove postupka i da li postoje razlozi za otvaranje st. postupka i o tome mora izvjestiti sudiju u roku od 30 dana,procijeniti da li se poslovanje duznika moze nastaviti,mora izmiriti dugovanja koje je napravio ili on sam ili duznik uz njegovu saglasnost i nije obavezan platiti fiskalne doprinose drzavinastale u toku prethodnog postupka.Obavezan je takodje platiti dospjele i nesporne obaveze uposlenicima. == OTVARANJE STECAJNOG POSTUPKA ==Stecajni sudija zakazuje rociste radi utvrdjivanja postojanja uslova za otvaranje druge faze tj. za otvaranje stecajnog postupka.Na rociste se pozivaju predlagac,duznik,privremeni upravnik i vjestak(ako je potreban).Odluku o otvaranju postupka sudija donosi u roku od tri dana od odrzavanja rocista.Ako imovina duznika ne moze pokriti troskove postupka,sudija moze otvoriti postupak ako povjerilac predujmi iznos dovoljan za postupak.Izuzetno,sudija moze i bez ispitivanja osnova za pokretanje postupka otvoriti postupak u dva slucaja:ako je predlog podnio likvidacioni upravnik ili povjerilac koji ima izvrsno rjesenje o naplati trazbina koje nije mogao ostvariti u roku od 60 dana.Ako udovolji zahtjevu predlagaca,sudija imenuje stecajnog upravnika.Ztim se pozivaju povjerioci da preduzmu sljedece radnje:da prijave sva svoja potrazivanja,da predloze nacin obezbedjenja svojih potrazivanja ili da kazu koja i nakoji nacin su potrazivanja vec obezbijedjena.To moraju uraditi u roku od 30 dana od dostavljanja rjesenja o otvaranju postupka ili od objavljivanja istog.U rjesenju se obavezno navodi firma i sjediste poslovnog subjekta i ime i prezima i adresa stecajnog upravnika kao i dan,mjesec,godina i sat otvaranja stecajnog postupka i rjesenje se javno objavljuje na oglasnoj ploci suda i u sl. glasniku a original se dostavlja predlagacu,duzniku i nadl. tuzilastvu a kopija povjriocima. == PRIJAVLJIVANJE I ISPITIVANJE TRAZBINA POVJERILACA ==Svi povjerioci prijavljuju svoja potrazivanja sudu pismeno.Uprijavi se mora naznaciti:firma povjerioca i sjediste,pravni osnov i iznos potrazivanja i broj ziro racuna.Sva potrazivanja se unose u tabelu i objavljuju se u prostorijama suda u roku od 30 dana od otvaranja stecaja a minimalno 8 dana od odrzavanja rasprave o ispitivanju trazbina.Ispitivanje trazbina vrsi stecajni sudija na posebnom rocistu koje se odrzava 30 dana po otvaranju stecajnog postupka.Mogu se odrzavati i posebna rocista za povjerioce koji nisu na vrijeme prijavili svoja potrazivanja u narednih 15 dana pod uslovom da oni poloze predujam za troskove takvih rocista.Na rocistu se upravnik mora izjasniti o svim potrazivanjima da li ih priznaje u cjelosti ili djelimicno ili ih odbacuje.Te prigovore mogu davati i ostali povjerioci u pogledu trazbina drugih povjerilaca ali to ne utice na odluku sudije da ih prizna.Nesporna potrazivanja se unose u tabelu i objavljuju se i to ima dejstvo pravosnazne presude sa mogucnoscu prinudnog izvrsenja.Nezadovoljni se upucuju na parnicu.Sve parnice se po nacelu atrakcije raspravljaju pred sudom bez obzira na nadleznost. == UNOVCAVANJE IMOVINE ==Na ispitnom rocistu upravnik mora podnijeti izvjestaj o tome da li postoji mogucnost da subjekt nastavi sa radom ili postoji mogucnost za eventualnu reorganizaciju stecajnog duznika.Na osnovu tog izvjestaja skupstina odlucuje o nastavku rada subjekta i o nacinu unovcavanja imovine.Nakon toga stecajni upravnik bez odlaganja unovcava imovinu na nacin da nekretnine unovcava javnom prodajom ili nagodbom a pokretne licitacijom ili neposrednom pogodbom.Upravnik mora traziti odobrenje odbora povjerilaca za sljedece radnje:raspolaganje subjektom ili nekim njegovim organizacijskim dijelom,uzimanje zajma kojim bi znatno opteretio subjekta i upustanje u spor visoke vrijednosti.Ako upravnik bez saglasnosti odbora ipak uradi neku od navedenih radnjei to ce proizvoditi pravno dejstvo a upravnik ce snositi rizik namirenja stete. == NAMIRENJE STECAJNIH POVJERILACA I DIOBA STECAJNE MASE ==Namirenje pocinje tek po odrzavanju rocista za ispitivanje potrazivanja.Stecajni upravnik sacinjava diobeni popis koji se daje na uvid ucesnicima na koji oni mogu stavljati prigovore.Prije glavne diobe stecajne mase odrzava se rociste za glavnu diobu na koje dolaze upravnik i povjerioci.Na tom rocistu se predlog diobe moze mijenjati i dopunjavati.Ako nema prijedloga za izmjene sudija daje saglasnost na prijedlog glavne diobe.Nakon toga upravnik vrsi diobu isplata po iznosima i isplatnim redovima.Na ovom rocistu upravnik podnosi i zavrsni racun. == ZAKLJUCIVANJE STECAJNOG POSTUPKA ==Nakon svega sudija donosi rjesenje o zakljucivanju postupka.Objavljuje ga u sl. glasniku i naredjuje:brisanja subjekta iz registra ili, u slucaju obustavljanja, brisanje osnake "u stecaju". == REORGANIZACIJA STECAJNOG DUZNIKA ==Reorganizacija stecajnog duznika u stvari znaci nastavak poslovanja subjekta kom je prijetio stecaj i iskljucuje unovcavanje i diobu imovine,vec subjekat nastavlja sa poslovanjem.Reorganizacija je moguca od otvaranja stecajnog postupka pa sve do zavrsetka rocista za glavnu diobu stecajne mase.Prije otvaranja stecaja plan za reorganizaciju moze podnijeti duznik zajedno sa prijedlogom za otvaranje stecajnog postupka,a poslije otvaranja to mogu uraditistecajni upravnik i stecajni duznik.Plan za reorganizaciju sastoji se iz dva dijela:pripremne osnove i osnove za sprovodjenje plana.O njemu se glasa odvojeno po grupama sa pravom glasa.Poslije prihvatanja plana od strane stecajnih povjerilaca i stecajnog duznika o njemu se izjasnjava stecajni sud pa ga ili prihvata ili odbacuje.