Konjički vričak

Konjički vričak (lat. Acinos orontius (K. Maly) Šilić – sinonimi Satureja (Calamintha) orontia K. Maly; Calamintha alpina (L.) Lam. var. orontia (K. Maly) Hayek – je endemska biljka iz porodice Lamiaceae (Labiatae) – usnatice.

Konjički vričak (Acinos orontius)
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Potcarstvo	Tracheobionta
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Potklasa	Asteridae
Red	Lamiales
Porodica	Lamiaceae
Potporodica	Nepetoideae
Pleme	Mentheae
Rod	Acinos
Vrsta	Acinos orontius (K. Maly) Šilić

Opis

Konjički vričak je visegodišnja biljka. Korijen i izdanci pri dnu poluodrvenili. Izdanci su brojni, dugi i visoki oko 10-20 (30) cm. Zelenkasti su ili crvenkastoljubičasti, 10-20 (-30),sa sitnim, fino poleglim dlakama, a u gor­njem dijelu rasperano vunasto dlakavi i trep­ ljavi. Poprečni preskek stabljike je kružan ili tupo četverobridast.

Listovi su dugi 3-4 (rijetko 5) mm sa relativno dugom dlakavom peteljkom, dužine 3–5 mm Prekriveni su trepljama iii su goli. Gornji su potpuno cjeloviti ili sa rijetkim plitkim zupcima, elipsoidni ili manje-više jajoliki. Srednji, s obje strane imaju po 2-3 zupca, s klinastom osnovom, uz peteljku suženom. Donji su jajoliki iii lopatasti, tupi ili gotovo tupi, slabo pilasto narovašeni. Nervatura listova je lučne, izra­zito istaknuta, često ljubicasta.

Cvjeta od aprila do juna. Cvjetovi su u rahlim prividnim pršljenovima koji su pri vrhu zbijeniji. Čašica je duga oko 8–10 mm, izvana rasperana i vunasto dlakava, a iznutra gola. U grotlu imaju gusti čuperak uspravnih višećelijskih bijelih dlačica. Crvenkasto je ljubičasta, pri osnovi ispup­čena, a njeni zupci su trepljavi. Dva donja zupca su nešto duža i dublje urezana.

Krunica je blijedo­ ljubičastoplavičasta (rijetko bijela). Duga je oko 11–17 mm, sa široko izrubljenim srednjim režnjem donje usne, a sa vanjske strane je gusto dlakava. Antere su crvenoljubičaste. Plodovi su mrkosmeđi orasčići, dugi oko 1,75 mm, obrnuto jajoliki, pri vrhu suženi.

Ekologija i rasprostranjenje

Konjički vričak raste na otvoreni stanistima ili u rijet­kim šumama crnog bora, isključivo na dolo­mitnoj podlozi. Uspijeva na nadmorskim visinama u rasponu od 280 do 1.100 m. Areal ove biljke je ograničen na dolomitski kompleks u okolini Konjica, Bosna i Hercegovina. Ovo je, dakle, bosanskohercegovački stenoendem.

Locus classicus: Hercegovina - dolomiti kod Konjica (K. Maly 1920).

Također pogledajte

• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi