Književnost 18. vijeka

PROSVJETITELJSTVO I RACIONALIZAM (XVIII vijek)

Prosvjetiteljstvo: Jača duhovni pokret politički sve jačeg građanstva. Prosvjetiteljstvo je logičan nastavak racionalističke filozofije. Osim u Francuskoj, razvija se još u Engleskoj, Njemačkoj i Austriji (pobornik car Josip II.) Najznačajniji predstavnici su:

• Voltaire (Volter): roman Candide, i Denis Diderot (Didro) - začetnici su čuvene francuske Enciklopedije, filozofi i književnici.
• Jean Jacques Rouseau (Žan Žak Ruso), saradnik na Enciklopediji, pisac romana Julija ili Nova Heloise (Eloiza), filozof i književnik.

Svi su oni svojim demokratskim stavovima značili prodor probuđenog građanstva, vjesnici su revolucionarne građanske klase i niza građanskih revolucija u prvoj pol. 19.st.

• osobina : optimistično vjerovanje u racionalnu objašnjivost svijeta.

SENTIMENTALIZAM (druga polovina XVIII vijeka)

Vodeći predstavnici sentimentalizma bili su Aleksandar N. Radiščev, sa revolucionarnom tematikom, i Nikolaj M. Karamzin. Pristalice sentimentalizma pokazuju simpatije za primeran moral i život malih, prostih ljudi i otkrivaju prirodu i njene ljepote. Prikazivanjem ljudske psihe, slikanjem prirode i njenih čari, svojim osjećajnim, "čuvstvitelnim" stilskim formama taj pravac u književnosti je u velikoj mjeri unapređivao, potpomagao razvitak književnosti i pojedinim svojim odlikama pripremao, utirao put jednom od najvažnijih književnih pravaca, romantizmu.

ROMANTIZAM (kraj XVIII do polovine XIX vijeka)

Romantizam = romantično, nestvarno, nerealno.

Karakteristike romantizma:

• čovjek želi pobjeći od krute stvarnosti, odbacuje razum, prepušta se mašti
• kao i književnici, njihovi su likovi nesretni, neshvaćeni, suvišni ljudi koji smisao života traže u prirodi i osjećajima.

Najpopularniji pojam romantizma je tzv. svjetska bol (weltschmertz) tj. pesimizam i tuga nad neskladom svijeta i neskladom mašte i stvarnosti. Najčešće književne vrste: poema, lirika, roman u stihovima, dnevnik. Predstavnici:

• Njemačka - Johann Wolfgang Goethe ("Patnje mladog Werthera", "Faust", "Tasso") i Friedrich Schiller (Fiescova zavjera u Genovi, i "Don Carlos" , te drama sa savremenom tematikom "Spletka i ljubav" )
• Francuska - Alphonse de Lamartine (Méditations poétiques, Saül)i Victor Hugo (kazališnI komad: "Ernani", Njegov najslavniji i najprevodjeniji roman su "Jadnici", djela: "Kazne" i "Napoleon mali")
• Rusija - Aleksandar Sergejevič Puškin (Evgenija Onjegin, Kapetanova kćerka, Pikova dama, Oda slobodi) i Mihail Jurjevič Ljermontov (Junak našega doba)
• Engleska - George Gordon Byron (Gusar, Oda o padu Napoleona Bonapartea, Lara)
• Amerika - Edgar Allan Poe (Umorstvo, Crni mačak)